Hrana za zdrave i siromašne: Ovako je izgledao doručak srednjovekovnih Srba

Ponedeljak, 06.07.2020.

15:19

Izvor: istorijskizabavnik.rs

Hrana za zdrave i siromašne: Ovako je izgledao doruèak srednjovekovnih Srba IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

102 Komentari

Sortiraj po:

Komša

pre 3 godine

Druze, taj romanticni pogled na srednji vek ti nista ne valja. Hrana je bila jednolicna, neukusna (zacini su bili nepostojeca kategorija), skromna u svakom pogledu. Prosecna porodica je u rano prolece vec gladovala. Meso se jelo samo o praznicima, cesto ni tad. Demografski napredak ne govori puno - ako si se docepao dvadesete godine vec si imao nekoliko dece, sto vise to bolje jer ce nekoliko njih umreti pre desete godine. Bilo je to vrlo tesko vreme, za rucak dve kriske neslanog hleba i parce sira i to je to.
 (Milan, 11. jul 2020 20:49)
Delimično tačno.Naravno da je život bio teži ,gledano iz današnje perspektive ali teško da je bilo baš gladovonja ,osim u ekstremno susninm godinama.
Kažu da se prase jelo praznicima,pile možda nedeljom a riba češce...Ipak voce i povrce nisu bi problem na ovom podneblju kao ni preradjevine (turšija,medovina a i kiseli kupus ,kakav sada znamo je Slovenski izum).
Divljač nije postojala u jovniku (svaki lov je bio krivolov - divljač je pripadala gospodarima).
I začini - to sto ste napisali se odnoslilo na orijentalne začine i na morsku so (ovo drugo je važnije jer se pojavljivala "gušavost" zbog nedostatka joda) ali bilo je domacih začina (bosiljak,majčina dusica...).
Kao i sada - neko "uziva" u Lososu a neko pojede Skušu ...

Mali Perica

pre 3 godine

...
Bajka kako nekad nisu imali sta da jedu isto nije tacna. Svako ko zivi na selu moze sam da proizvede hranu za sebe. Mogli su i u srednjem veku. Danas se jede najgore djubre.
(komentar, 11. jul 2020 22:27)

Jeste, ti proizvedes pa dodju feudalci/turci/vojska/... pa ti uzmu.
U srednjem veku su upravo seljaci najvise umirali od gladi posle gradske sirotinje.

Maja

pre 3 godine

@Darko: Meso i ostalo sto ste naveli je bilo rezervisano za vladare, retko se jelo u obicnim porodicama. Potpuno ste promasili temu, narod je svuda bio ekstremno gladan i siromasan. Pa evo, ne tako davno, moji baba i deda su odrasli na selu, imali stoku, deda je pravio sunku od toga (nisu bili najgora sirotinja) ali su mi i otac i tetke pricali da se to jelo samo u posebnim trenucima, da su vise bili gladni nego siti a oni su jos i imali sta da jedu, kako li je ostalima bilo. Sta mislite zasto su se jeli hleb i mast, kacamak, dosta hleba, popara? Pa zato sto je jefitno, kolicinski moze da zasiti, pristupacno je i glavno - nema drugo. A sad hleb i mast predstavise kao neki specijalitet?! Oboje su doziveli duboku starost zahvaljujuci genetici a ne nekakvoj zdravoj hrani, ali im je zato od 9oro dece umrlo sestoro u ranoj mladosti ili detinjstvu, otac se nije najeo za zivota od trauma u detinjstvu i gladovanja. Tezak je bio zivot cak i skoro a kamoli u srednjem veku.

Darko

pre 3 godine

@Milan
Od svih komentara koji govore o kukuruzu u srednjem veku tebi se bas moj učinio romantičarski, valjda jer sam ponudio neke argumente umesto običnog stereotipa. Suština je da se o gladi u srednjem veku govori kao o konstanti, a zanemaruje se uloga bolesti koja je bila mnogo značajnija za mortalitet stanovništva, što je analizirao na primer Dzered Dajmond još 1998. Uostalom, svako ko živi na selu će ti reci da je jako tesko da te nesto spreči da imaš po desetine ovaca, koza, živine, što znači barem mleka, sira i jaja na dnevnom nivou.

DEDA CVETKO

pre 3 godine

@Јабучило
@XY

Ko je pominjao srednjevekovno doba? Ja nisam. Moj komentar se odnosio na srednjevekovnu ishranu u DANASNJE doba.

Promasena tema. Jedinica.I da dovedete roditelje na razgovor.

Bole

pre 3 godine

Ovo je podatak naših istoricara bar onih koji nisu akademici nauka. Srbi su bili veliki proizvođači svinja a svinjsko meso su jeli retko. Ponekad za praznike. Srbi su živeli dugo i zdravo. Ono što je kvarilo životni vek su zapravo učestali ratovi za slobodu. a današnja statistika o dugovečnosti Srba uključuje baš tu generaciju rodjenu pre drugog svetskog rata koja je jela kao i naši preci i nije se vakcinisala. Oni rodjeni posle 50ih godina umiru kao muve. Retki su pojedinci koji su zdravi. Videcemo statistiku kada izumre generecaja rođena pre rata. Životni vek u Srbiji neće biti duzi od 65 godina.

зуке

pre 3 godine

Пријеснац је био и остао у источној Херцеговини незаобилазни доручак барем 1-2 недељно

Vidimo se 2022 ko pretekne

pre 3 godine

Cista hlebina, to je zdravo samo ako gladujes. Do duse kako ce biti na jesen/zimu kad stvarno zvizne ova korona-kriza i ekonomski zdravstveno bice i to premija.

Zoki

pre 3 godine

Moram da se javim po drugi put. Kačamak jeste turska reč, ali za ovo jelo postoje i drugi nazivi, jedan od njih je pura. U Sloveniji i delovima Hrvatske se naziva žganci i pravi se i od drugih vrsta grubo mlevenog brašna, pa nije isključeno da se jelo spremalo ranije, a kukuruz počeo ubacivati kada se pojavio. Na isti način kao što smo počeli da pravimo kukuruzni hleb. Što se tiče kajmaka, reč jeste turska, ali je taj proces prikupljanja mlečnih masnoća bio više-manje poznat na svim područjima gde nisu pravili maslac (puter).

komentar

pre 3 godine

Bajke o stalnom napretku covecanstva nisu istina. Danasnja industrijska hrana je najgore smece, i sigurno je losija od onoga sto su jeli nasi preci. Ne moze parizer biti ni bolji ni zdraviji od sremusa, borovnica, divljih kupina, malina, jagoda, grozdja, ribe iz ciste reke, stoke koja nije kljukana hormonima, zita koje nije zalivano Monsantovim pesticidima.
Bajka kako nekad nisu imali sta da jedu isto nije tacna. Svako ko zivi na selu moze sam da proizvede hranu za sebe. Mogli su i u srednjem veku. Danas se jede najgore djubre.

Verka

pre 3 godine

Zdravo ili ne, ali jelo se vrlo malo u poredjenju sa danasnjim kolicinama. Trpeza je bila puna za poneki praznik, svadbu i slicno. Obroci su bili mali i zato ljudi nisu bili niti siti niti debeli. Svugde se islo peske, sve se radilo rucno. Svaki obrok je morao da se uzgoji, ubere, obradi. Ne verujem da im je dijabetes bio cesta bolest. Moji deda i baba su pricali da su kocke secera bile poslastica za decu, a ne za odrasle.

baksuzni dimnjacar

pre 3 godine

Vase dede i babe su jedva docekali da se iskobeljaju od popare, cicvare i kacamaka, na nos su im bili izlazili, a sad ispadose nekakvi vrhunski delikatesi. U stvari, tako je svuda. Talijani, na primer, danas isto tako luduju za polentom ili za bruschettama (obicne przenice premazane s nesto ukuvanog paradajza, eventualno uz dodatak malo belog luka ili koje kapi maslinovog ulja). Pa, evo, cak je i "divka", odnosno cigura dosla u modu, a pripremi neka se gersla (da vidimo koliko vas zna sta je to).

Toronto

pre 3 godine

Kačamak (turska reč) je u Srbiju došao iz Turske, kao što je i kukuruz u drugoj polovini 16. veka. Proja je kukuruzni hleb poreklom iz prekolumbovske Amerike. U americi postoji milion varijateta kukuruznog hleba, a neki su indentični našoj proji. Sama reč proja je našeg porekla i pretpostavlja se da se pre pojave kukuruza to jelo pravilo od prosa. Bez obzira na poreklo, mnogo je dobra, naročito volim sa sirom i spanaćem uz hladan jogurt, mmmmmmmm....:)))

Vlada

pre 3 godine

Slazem se uglavnom. Ali postoje jela koja jednostavno ne mogu bez hleba da jedem, poput pasulja, gulasa itd. Mada to je navika. Ljudi stariji od mene(imam 33) jedu hleb uz sve, kontam da je navika od vremena kad je bila oskudacija svega pa je hleb popunjavao stomak. Ipak dosta je jeftinije pojesti 3 kriske hleba uz corbu nego 3 tanjira corbe, gulasa, pasulja itd. Cak i u "zlatnom" komunizmu je hleb ostao broj jedan prehrambeni prozivod kod nas Srba. Nikad nisam bio siromasan bas, jeo sam dosta hleba. Ali uvek se cudio kad odem negde i ljudi jedu hleb uz supu ili tako nesto, kad sam odrastao shvatio sam. Supa je jeftina i hleb je jeftin, tako napune stomake i jedu manje glavnog jela koje bi ostalo za sutra ili cak i za prekosutra.

Milan

pre 3 godine

 je bilo mleka', pa čega je moglo biti na selu (95 procenata stanovništva) ako ne mleka, mlečnih proizvoda. Toliko nalaza životinjskih kostiju u iskopinama srednjovekovnih naselja (ovce, goveda, koze, razne živine, razlicita divljač...), zatim riba, žitarice, voće, brojni načini čuvanja hrane preko godine (sušeno voće, košeljenje povrća, usoljeno meso, zitarice i povrće u trapovima u zemlji...). Samo još jedan stereotipni pogled na 'mračni srednji vek'. Kukuruznu proju koja je stigla iz Amerike da ne pominjem. Demografski napredak tokom srednjeg veka govori da je glad bila retka i da su od nje stradali uglavnom beskućnici, skitnice... Čak i u vreme Turaka se zna da su velike porodice i seoske zajednice međusobno pomagale, posebno ugrožene (udovice sa decom i dr.) i da je hrane moglo usfaliti uglavnom samo zbog prolaska vojske i pljačke.
(Darko, 11. jul 2020 15:11)

Druze, taj romanticni pogled na srednji vek ti nista ne valja. Hrana je bila jednolicna, neukusna (zacini su bili nepostojeca kategorija), skromna u svakom pogledu. Prosecna porodica je u rano prolece vec gladovala. Meso se jelo samo o praznicima, cesto ni tad. Demografski napredak ne govori puno - ako si se docepao dvadesete godine vec si imao nekoliko dece, sto vise to bolje jer ce nekoliko njih umreti pre desete godine. Bilo je to vrlo tesko vreme, za rucak dve kriske neslanog hleba i parce sira i to je to.

posteni janjicar

pre 3 godine

Tužna je istorija Srba na Brdovitom Balkanu. Stalno smo počinjali iz Pepela.
Taman se izbavimo a neprijatelj nas razori pa ispočetka.
(Zana, 11. jul 2020 15:10)

Kme kme. (Pri tom ostaje cinjenica da se do sredine 60-tih zdravije jelo, tada je mesiste svaki dan postalo otprilike nesto kao obaveza.)

Јабучило

pre 3 godine

Samo da blagonaklono podsetim da je ta "zdrava" srednjevekovna hrana smrt za dijabeticare.
(DEDA CVETKO, 11. jul 2020 18:13)

Зато су раније дијабетичари били реткост у Србији.

XY

pre 3 godine

Samo da blagonaklono podsetim da je ta "zdrava" srednjevekovna hrana smrt za dijabeticare.
(DEDA CVETKO

Zar mislis da je u srednjem veku bilo tako puno dijabeticara? Dijabetes tip 1 je genetski,a dijabetes tip 2 je posledica gojaznosti,a gojaznost je bolest bogatih drustava kao sto je americko i uopste zapadno. Danas u Africi dijabetes je redak,jer su oni siromasni kao i srednjevekovni Srbi.

Милош

pre 3 godine

Пре много година, један грчки монах је рекао да ће доћи време када ће људима бити пуни тањири, а неће имати шта да једу. Данас је све толико затровани са је питање шта једемо. Иначе, проја се није правила од кукуруза, већ од проса. Пшеница се минимално користила, за разлику од многих других здравији житарица.

Krilo

pre 3 godine

(Zemljoradnik, 11. jul 2020 18:14)

Hleb, peciva i ostali proizvodi od zitarica su osnovna hrana prakticno svakog naroda u Evropi, a i vecem delu sveta, pa i onih najdugovecnijih. Problem je priprema hleba, gde se danas kod industrijskog hleba ne ceka fermentacija od bar 16 sati, vec cim se umesi prakticno ide u rernu. Tako hleb postaje mnogo tezi na sistem organa za varenje, ljudi dobijaju raznorazna zapaljenja, netoleranciju na gluten i sl. Vecina ljudi koji imaju netoleranciju na gluten nemaju problema kada jedu pravilno izradjen hleb, koji podrazumeva dugu fermentaciju. Ne treba bezati od zitarica (kome ne smetaju naravno), treba bezati od danasnjeg nacina njihove pripreme.

Kukuruz je izgleda bio srpski oduvek

pre 3 godine

Moje omiljeno srpsko jelo kad sam bio mali je bila kantica eurokrema ( jelo se kasikom ko na dvoru)i opstanak na tv.

Dlakavi ćelavac

pre 3 godine

Nutma/Patišpanja/Fatišmanica kako je ko zove je na slici, a ko to nije jeo ne zna šta je lepa poslastica, kakve crne čokoladne torte, fensi kolačići itd... to je milina
(Milan, 11. jul 2020 14:57) Kako da ne. Objasni ti to ljudima koji zaradjuju milijarde eur prodajući crnu čokoladu...kakve su samo budale.

Mirko

pre 3 godine

Deda mi je pre 30tak godina redovno pravio poparu, cicvaru i tkz. gotovljenje. Malo slabije se secam i neceg sto je zvao maslovara. U sustini sam se davio jeduci ta jela:-)

Zemljoradnik

pre 3 godine

“Druga "varijanta" tradicionalnog doručka "običnog Srbina" uključivala je hleb… mnogo hleba!”
- Da, isto kao i danas. Ta “opsednutost” pekarama, hlebovima, testima. Hleb kod Srba svaki dan uz svaki obrok. Svaki! Pa eto, vidim seže to još iz srednjeg veka i ovako laički, mislim da je taj tradicinalni način ishrane baziran na hlebu i testima jedan od glavnih razloga zašto smo u proseku prilično loši zdravstveno. A svako jelo može i bez hleba.

bushman

pre 3 godine

Običan svet – seljaci, zanatlije i ostali trudbenici, jeli su šta su imali i stigli.

da, to su bila vremena, danas vise nemas sta da stignes;)

Kecman

pre 3 godine

Više su se ljudi i trošili, tačnije, bili daleko fizički aktivniji, moralo se. Današnje vreme ipak nosi neko svoje breme, i ne možemo se hraniti ni ponašati kao da smo u srednjem veku.

Zana

pre 3 godine

Popara projara klot frket su bili gozba sve do 1965 godine .Mnogo mnogo građana Srbije je bilo više gladno nego sito .
Tužna je istorija Srba na Brdovitom Balkanu. Stalno smo počinjali iz Pepela.
Taman se izbavimo a neprijatelj nas razori pa ispočetka.

blaster

pre 3 godine

Ми и даље кући спремамо проју,качамак,попару...
(Митићи, 11. jul 2020 10:43)

Bravo Mitici samo se tovite. Jos i domaci sok (sirup) sa 95% secera ako pravite onda svaka cast. Zdravlje na usta ulazi kazem ja. Nismo mi nista odmakli od nasi srednjovekovnih predaka to se vidi na svakom koraku, kroz razne "Mitice".

II

pre 3 godine

Kacamak je super hrana, uz jogurt ili kiselo mleko pa jos preliven malo braonkasto uprzenim maslacem.
Popularan je i mozete ga naruciti i u nekim restoranima u Italiji, Milano npr, Bolonja itd. Samo sto ga tamo pripremaju u crvenom paradajz sosu. Takodje socivo je popularno u nekim restoranima kao tradicionalna italijanska hrana. Ima toga jos iz tradicionalne kuhinje sirom sveta.

Darko

pre 3 godine

'Ako je bilo mleka', pa čega je moglo biti na selu (95 procenata stanovništva) ako ne mleka, mlečnih proizvoda. Toliko nalaza životinjskih kostiju u iskopinama srednjovekovnih naselja (ovce, goveda, koze, razne živine, razlicita divljač...), zatim riba, žitarice, voće, brojni načini čuvanja hrane preko godine (sušeno voće, košeljenje povrća, usoljeno meso, zitarice i povrće u trapovima u zemlji...). Samo još jedan stereotipni pogled na 'mračni srednji vek'. Kukuruznu proju koja je stigla iz Amerike da ne pominjem. Demografski napredak tokom srednjeg veka govori da je glad bila retka i da su od nje stradali uglavnom beskućnici, skitnice... Čak i u vreme Turaka se zna da su velike porodice i seoske zajednice međusobno pomagale, posebno ugrožene (udovice sa decom i dr.) i da je hrane moglo usfaliti uglavnom samo zbog prolaska vojske i pljačke.

Lars

pre 3 godine

@U Dalmaciji se i danas zove skorup
(Meštar, 11. jul 2020 10:43)

Naravno da se zove kada smo isti narod istog jezika koji se medjuvremenu podelio zbog nekih mikro razlika.. i lneka je, da se razumemo. Niti srbujem niti internacionalizujem, ovo je prica celog covecanstva i svi smo blizi ili malo dalji rodjace a "mi" konkretno bas bliski svidelo se to nekom ili ne.

Srr

pre 3 godine

I danas se kaze Skorup u dobrom dijelu CG, u Hercegovini, Romaniji, dijelovima Dalmacije, Krajini itd..
Nadjite mi nekog seljaka koji ce za Zob reci “ovas”

Milan

pre 3 godine

Nutma/Patišpanja/Fatišmanica kako je ko zove je na slici, a ko to nije jeo ne zna šta je lepa poslastica, kakve crne čokoladne torte, fensi kolačići itd... to je milina

Ninamandarina

pre 3 godine

Mi i sad pravimo proju, kačamak, poparu..... ja ne konzumiram belo brašno, al sad možete da nadjete sto vrsta integralnog, njega stavljam i u proju, i u kačamak, i u ostala jela, i u kolače.....

Simon

pre 3 godine

Kačamak je kod nas u kući doručak bar jednom nedeljno, neizostavno. I to smo prešli na belo kukuruzno brašno. Malo sira, kajmaka i uživanje. Deca obožavaju. Popara ređe ali se sprema. Od starog hleba obično pravimo prženice. Njih samo sa sirom :), isto je delikates. 21. vek jeste ali neke stvari su trajne i vanvremenske.

Brother Cavil

pre 3 godine

Popara, cicvara. Popara sa sirom, cicvara sa kajmakom i sirom čudo, a pre klope neka pluća. Da li su naši preci varili, mislim trošili pluća ?

mikac678

pre 3 godine

U Dalmaciji se i danas zove skorup
(Meštar, 11. jul 2020 10:43)

Zove se i nekim delovima zapadne Srbije, kao i u Crnoj Gori. Nisam znao da je kajmak turska reč a skorup sam uvek samtrao za seljački izraz. Inače ima izraz skorupača za devojku po mentalitetu seljanka

vladica

pre 3 godine

Današnja proja se pravi 'isto" od kukuruznog brašna.
Najpre se zemljište po ko zna koji put prska "totalom" da pobije korov i sve živo (ostaje u zemljištu do 7 godina i izuzetno je kancerogen) . Zatim se sadi i dobro nađubri kukuruz veštačkim đubrivom. Da muka ne bi bila džabe, zaštiti se kukuruz sa par prskanja od bolesti. U jesen se bere. Da ne bi bilo problema s proizvodnjom i prodajom dozvoljena količina mikotoksina se zakonom uveća 10 puta. Kukuruz odlazi na tržište i jedan deo se koristi za Kukuruzno brašno - pa vi izvolite jedite proju ako niste sami uzgajli kukuruz.

Salle

pre 3 godine

I ziveli su duze od nas sa modernom medicinom, koja nam je navodno produzila zivot
Komentar poslat iz B92 Android™ aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0) (Joker, 11. jul 2020 10:47)
Auu kakva nebuloza.
U ta vremena preko 60 godina je jedino aristokratija prebacivala,... ipak su jeli i pili iz srebra;). Sirotinja je umirala od raznoraznih gluposti. Pa šta misliš što su se kotili ko zečevi? Da bi popravili natalitet? Od 12 dece preživi par njih. Ne bi ja bio u koži običnog seljaka(kmeta) u ono doba. Nemaš pojma.

ja

pre 3 godine

I ziveli su duze od nas sa modernom medicinom, koja nam je navodno produzila zivot
(Joker, 11. jul 2020 10:47)

Prvo nisu živeli duže od nas jer su umirali zbog danas trivijalnih stvari, trovanja, slepog creva, tuberkuloze... Ali jesu bili zdraviji za, života jer su bili stalno u pokretu i bili više gladni nego siti

прле

pre 3 godine

Зар није кукуруз дошао из Јужне Америке тек у 15 веку? Исто као и кромпир?
Можда су правили качамак наши преци али не са кукурузним брашном!

Bd

pre 3 godine

kad se sprema popara prvo se rastope skorup i sir pa se doda suvi hleb a u kacamak se prvo kuva krompir pa se doda brasno (kukuruzno ili pšenično) ,bez krompira je palenta .

bednik

pre 3 godine

dorucak popara na visit rucak dva virsle vecera kacamak na visit.tako se hranim svakog Dana cipele nisam kupio 20god isto garderobu.mnogo mi je velilka penzija

Lud i zbunjen

pre 3 godine

Kukuruz je donet iz Amerike, tako da u srednjem veku nije moglo biti ni kačamaka, ni proje, bar ne od kukuruznog brašna. Kao i većina povrća uostalom, paradajz, tikve, krompir.,...

Bošković

pre 3 godine

Pa kod mene u Kurikuće, i dan danas se sprema ista hrana. I tamo zene spremaju skorup, za kajmak nisu cule. Na skorupu sam i ja porastao.

aj da se lazemo

pre 3 godine

'Kajmak je inače jedan od retkih autohtono srpskih jela iako je sama reč turskog porekla....' ma jeste, samo je rec turskog porekla...

vlajko

pre 3 godine

@joker,
ne, nisu. Razumem tvoju potrebu za senzacionalistickim komemtarom ali su ljudi u srednjem veku imali skoro upola kraci zivotni vek od danasnjih.

valerian

pre 3 godine

Kako su jeli kačamak od kukuruznog brašna, kad je kukuruz tek stigao nakon otkrića Amerike i prenet iz Srednje Amerike? Samo " šenica bjelica" se jela tada, bio standard. A kukuruz se i sada koristi uglavnom kao stočna hrana.

iva

pre 3 godine

Prosecan ljudski vek je tada bio oko trideset godina. Ljudi nisu nista znali o ishrani.
Sve sa ove liste danas spada u nezdravu hranu: popara, kacamak, proja... Previse ugljenih hidrata, visok glicemijski indeks.
Oni su se tako hranili jer je ta hrana bila najjeftinija, i jer su trosili te ugljene hidrate radeci na njivi po ceo dan. E to je ono sto ih je cinilo zdravim. Moji baba i deda su toliko rintali u njivi da je njihov fitnes bio na nivou danasnjih profesionalnih atleticara. Svakog dana devet meseci godisnje po 12 - 16 sati teskih poljskih radova - sadjenje, kopanje, zetva, branje... Moja baba i danas u devedeset godina ne moze da ustane iz kreveta, ali moze da se podigne iz lezeceg u sedeci stav bez pomoci ruku - trbusnjaci koje nije koristila jedno trideset godina jos uvek su jaki!
Ne nasedajte na ove gluposti. Nemoguce je krkati masno i leba i ne mrdati guzice a biti fit. To bi se protivilo zakonu odrzanja energije.

Saša

pre 3 godine

Da bila je hrana zdravija ali glavni problem danasnjeg zivota je sto se ne krecemo dovoljno. I da bi krv mogla da se filtrira kroz sistem mora da se ubrza rad srca. Kretanje i kretanje.💪

/

pre 3 godine

Inace, prica kako se na engleskom dvoru jelo prstima a na nasem zlatnim viljuskama uopste nije tacna.

U to vreme, na engleskom dvoru su se koristili kasika i noz, dok se viljuska koristila uglavnom u kuhinji od strane kuvara(kako bi proveravali da li je meso dovoljno peceno)samo iz razloga sto je smatrana za francuski proizvod. Preko levog ramena se stavljao komad platna o koji se brisala desna ruka ako bi se zamastila. Itd.

steva

pre 3 godine

I ziveli su duze od nas sa modernom medicinom, koja nam je navodno produzila zivot
(Joker, 11. jul 2020 10:47)

Jesu brate, u vr' glave 50 godina, ako ih pre toga ne pokosi neki rat, grip, tbc, tetanus, sepsa....

gurman

pre 3 godine

U srednjem veku nisu mogli da jedu proju I kacamak jer je kukuruz donet íz Amerike. Moja baka je cesto pravila poparu I ja sam je obizavala.

Srb

pre 3 godine

Nadjite jednog jedinog coveka sa sela koji Zob naziva “ovas”, a pogotovo ga nadjite u proslosti...
Oduvek su ljudi jeli Zob, kase od Zobi, konji su “zobali” zob itd
Treba li zobnaticu da spomenem

Andy

pre 3 godine

Današnji recepti tih tradicionalnih jela nemaju veze sa životom. Recimo proja obiluje rafinisanim uljem. Nisam siguran koliko su ga imali u srednjem veku!?

Borko

pre 3 godine

Srednjevekovni Srbi jeli kačamak od kukuruznog brašna pre nego što je otkrivena Amerika I donet kukuruz u Evropu. Jel su jeli I krompirušu?

Reakt

pre 3 godine

Kukuruz je na Balkan donet tek u 17.veku, tako da sumnjam da su jeli kačamak. Proja je pre toga pravljena od prosa, otuda i naziv za nju.

Dorde

pre 3 godine

Ja koliko, znam pre 6,7 vekova kukuruza u Evropi nije bilo. Donesen je kasnije u 16,17 veku iz Amerike. Kakav crni kacamak u sred Kosovske bitke...?

celt

pre 3 godine

Kacamak nije postojao u periodu o kom pricate u Srbiji.
Kukuruz, krompir, paprika, i verovatno jos gomila stvari koje mislimo da jeo Car Lazar i da su tradicionalno nase su sa Americkog kontinenta.

Јабучило

pre 3 godine

Качамак? Ем турско име, ем кукуруз није пре 17. века (не знам тачно) дошао у Србију. Можда се јела пшенична прекрупа (гриз), овсене пахуљице или по планинама хељдина каша.

brle

pre 3 godine

Naravno da naši stari nisu započinjali dan obrokom od noge ubijene životinje, ili nekom drugom mesinom.
Lagano, umereno, vegansko ili vegetarijansko -i opet se moglo ceo dan u njivi!
A mene komšija ubeđuje da ne bi izdržao smenu bez pojedene "majstorske" kajgane na slanini...

sanjuro

pre 3 godine

Kukuruz je stigao u Evropu krajem 15. veka, tako da nasi preci nisu jeli proju u 14. veku. Mlzda smo nebeski narod, ali ne prekookeanski.

Salle

pre 3 godine

I ziveli su duze od nas sa modernom medicinom, koja nam je navodno produzila zivot
Komentar poslat iz B92 Android™ aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0) (Joker, 11. jul 2020 10:47)
Auu kakva nebuloza.
U ta vremena preko 60 godina je jedino aristokratija prebacivala,... ipak su jeli i pili iz srebra;). Sirotinja je umirala od raznoraznih gluposti. Pa šta misliš što su se kotili ko zečevi? Da bi popravili natalitet? Od 12 dece preživi par njih. Ne bi ja bio u koži običnog seljaka(kmeta) u ono doba. Nemaš pojma.

Andy

pre 3 godine

Današnji recepti tih tradicionalnih jela nemaju veze sa životom. Recimo proja obiluje rafinisanim uljem. Nisam siguran koliko su ga imali u srednjem veku!?

ja

pre 3 godine

I ziveli su duze od nas sa modernom medicinom, koja nam je navodno produzila zivot
(Joker, 11. jul 2020 10:47)

Prvo nisu živeli duže od nas jer su umirali zbog danas trivijalnih stvari, trovanja, slepog creva, tuberkuloze... Ali jesu bili zdraviji za, života jer su bili stalno u pokretu i bili više gladni nego siti

Borko

pre 3 godine

Srednjevekovni Srbi jeli kačamak od kukuruznog brašna pre nego što je otkrivena Amerika I donet kukuruz u Evropu. Jel su jeli I krompirušu?

komentar

pre 3 godine

Bajke o stalnom napretku covecanstva nisu istina. Danasnja industrijska hrana je najgore smece, i sigurno je losija od onoga sto su jeli nasi preci. Ne moze parizer biti ni bolji ni zdraviji od sremusa, borovnica, divljih kupina, malina, jagoda, grozdja, ribe iz ciste reke, stoke koja nije kljukana hormonima, zita koje nije zalivano Monsantovim pesticidima.
Bajka kako nekad nisu imali sta da jedu isto nije tacna. Svako ko zivi na selu moze sam da proizvede hranu za sebe. Mogli su i u srednjem veku. Danas se jede najgore djubre.

iva

pre 3 godine

Prosecan ljudski vek je tada bio oko trideset godina. Ljudi nisu nista znali o ishrani.
Sve sa ove liste danas spada u nezdravu hranu: popara, kacamak, proja... Previse ugljenih hidrata, visok glicemijski indeks.
Oni su se tako hranili jer je ta hrana bila najjeftinija, i jer su trosili te ugljene hidrate radeci na njivi po ceo dan. E to je ono sto ih je cinilo zdravim. Moji baba i deda su toliko rintali u njivi da je njihov fitnes bio na nivou danasnjih profesionalnih atleticara. Svakog dana devet meseci godisnje po 12 - 16 sati teskih poljskih radova - sadjenje, kopanje, zetva, branje... Moja baba i danas u devedeset godina ne moze da ustane iz kreveta, ali moze da se podigne iz lezeceg u sedeci stav bez pomoci ruku - trbusnjaci koje nije koristila jedno trideset godina jos uvek su jaki!
Ne nasedajte na ove gluposti. Nemoguce je krkati masno i leba i ne mrdati guzice a biti fit. To bi se protivilo zakonu odrzanja energije.

Milan

pre 3 godine

 je bilo mleka', pa čega je moglo biti na selu (95 procenata stanovništva) ako ne mleka, mlečnih proizvoda. Toliko nalaza životinjskih kostiju u iskopinama srednjovekovnih naselja (ovce, goveda, koze, razne živine, razlicita divljač...), zatim riba, žitarice, voće, brojni načini čuvanja hrane preko godine (sušeno voće, košeljenje povrća, usoljeno meso, zitarice i povrće u trapovima u zemlji...). Samo još jedan stereotipni pogled na 'mračni srednji vek'. Kukuruznu proju koja je stigla iz Amerike da ne pominjem. Demografski napredak tokom srednjeg veka govori da je glad bila retka i da su od nje stradali uglavnom beskućnici, skitnice... Čak i u vreme Turaka se zna da su velike porodice i seoske zajednice međusobno pomagale, posebno ugrožene (udovice sa decom i dr.) i da je hrane moglo usfaliti uglavnom samo zbog prolaska vojske i pljačke.
(Darko, 11. jul 2020 15:11)

Druze, taj romanticni pogled na srednji vek ti nista ne valja. Hrana je bila jednolicna, neukusna (zacini su bili nepostojeca kategorija), skromna u svakom pogledu. Prosecna porodica je u rano prolece vec gladovala. Meso se jelo samo o praznicima, cesto ni tad. Demografski napredak ne govori puno - ako si se docepao dvadesete godine vec si imao nekoliko dece, sto vise to bolje jer ce nekoliko njih umreti pre desete godine. Bilo je to vrlo tesko vreme, za rucak dve kriske neslanog hleba i parce sira i to je to.

Verka

pre 3 godine

Zdravo ili ne, ali jelo se vrlo malo u poredjenju sa danasnjim kolicinama. Trpeza je bila puna za poneki praznik, svadbu i slicno. Obroci su bili mali i zato ljudi nisu bili niti siti niti debeli. Svugde se islo peske, sve se radilo rucno. Svaki obrok je morao da se uzgoji, ubere, obradi. Ne verujem da im je dijabetes bio cesta bolest. Moji deda i baba su pricali da su kocke secera bile poslastica za decu, a ne za odrasle.

bednik

pre 3 godine

dorucak popara na visit rucak dva virsle vecera kacamak na visit.tako se hranim svakog Dana cipele nisam kupio 20god isto garderobu.mnogo mi je velilka penzija

steva

pre 3 godine

I ziveli su duze od nas sa modernom medicinom, koja nam je navodno produzila zivot
(Joker, 11. jul 2020 10:47)

Jesu brate, u vr' glave 50 godina, ako ih pre toga ne pokosi neki rat, grip, tbc, tetanus, sepsa....

Kukuruz je izgleda bio srpski oduvek

pre 3 godine

Moje omiljeno srpsko jelo kad sam bio mali je bila kantica eurokrema ( jelo se kasikom ko na dvoru)i opstanak na tv.

baksuzni dimnjacar

pre 3 godine

Vase dede i babe su jedva docekali da se iskobeljaju od popare, cicvare i kacamaka, na nos su im bili izlazili, a sad ispadose nekakvi vrhunski delikatesi. U stvari, tako je svuda. Talijani, na primer, danas isto tako luduju za polentom ili za bruschettama (obicne przenice premazane s nesto ukuvanog paradajza, eventualno uz dodatak malo belog luka ili koje kapi maslinovog ulja). Pa, evo, cak je i "divka", odnosno cigura dosla u modu, a pripremi neka se gersla (da vidimo koliko vas zna sta je to).

celt

pre 3 godine

Kacamak nije postojao u periodu o kom pricate u Srbiji.
Kukuruz, krompir, paprika, i verovatno jos gomila stvari koje mislimo da jeo Car Lazar i da su tradicionalno nase su sa Americkog kontinenta.

Vlada

pre 3 godine

Slazem se uglavnom. Ali postoje jela koja jednostavno ne mogu bez hleba da jedem, poput pasulja, gulasa itd. Mada to je navika. Ljudi stariji od mene(imam 33) jedu hleb uz sve, kontam da je navika od vremena kad je bila oskudacija svega pa je hleb popunjavao stomak. Ipak dosta je jeftinije pojesti 3 kriske hleba uz corbu nego 3 tanjira corbe, gulasa, pasulja itd. Cak i u "zlatnom" komunizmu je hleb ostao broj jedan prehrambeni prozivod kod nas Srba. Nikad nisam bio siromasan bas, jeo sam dosta hleba. Ali uvek se cudio kad odem negde i ljudi jedu hleb uz supu ili tako nesto, kad sam odrastao shvatio sam. Supa je jeftina i hleb je jeftin, tako napune stomake i jedu manje glavnog jela koje bi ostalo za sutra ili cak i za prekosutra.

Lars

pre 3 godine

@U Dalmaciji se i danas zove skorup
(Meštar, 11. jul 2020 10:43)

Naravno da se zove kada smo isti narod istog jezika koji se medjuvremenu podelio zbog nekih mikro razlika.. i lneka je, da se razumemo. Niti srbujem niti internacionalizujem, ovo je prica celog covecanstva i svi smo blizi ili malo dalji rodjace a "mi" konkretno bas bliski svidelo se to nekom ili ne.

vlajko

pre 3 godine

@joker,
ne, nisu. Razumem tvoju potrebu za senzacionalistickim komemtarom ali su ljudi u srednjem veku imali skoro upola kraci zivotni vek od danasnjih.

Lud i zbunjen

pre 3 godine

Kukuruz je donet iz Amerike, tako da u srednjem veku nije moglo biti ni kačamaka, ni proje, bar ne od kukuruznog brašna. Kao i većina povrća uostalom, paradajz, tikve, krompir.,...

Krilo

pre 3 godine

(Zemljoradnik, 11. jul 2020 18:14)

Hleb, peciva i ostali proizvodi od zitarica su osnovna hrana prakticno svakog naroda u Evropi, a i vecem delu sveta, pa i onih najdugovecnijih. Problem je priprema hleba, gde se danas kod industrijskog hleba ne ceka fermentacija od bar 16 sati, vec cim se umesi prakticno ide u rernu. Tako hleb postaje mnogo tezi na sistem organa za varenje, ljudi dobijaju raznorazna zapaljenja, netoleranciju na gluten i sl. Vecina ljudi koji imaju netoleranciju na gluten nemaju problema kada jedu pravilno izradjen hleb, koji podrazumeva dugu fermentaciju. Ne treba bezati od zitarica (kome ne smetaju naravno), treba bezati od danasnjeg nacina njihove pripreme.

Reakt

pre 3 godine

Kukuruz je na Balkan donet tek u 17.veku, tako da sumnjam da su jeli kačamak. Proja je pre toga pravljena od prosa, otuda i naziv za nju.

Simon

pre 3 godine

Kačamak je kod nas u kući doručak bar jednom nedeljno, neizostavno. I to smo prešli na belo kukuruzno brašno. Malo sira, kajmaka i uživanje. Deca obožavaju. Popara ređe ali se sprema. Od starog hleba obično pravimo prženice. Njih samo sa sirom :), isto je delikates. 21. vek jeste ali neke stvari su trajne i vanvremenske.

sanjuro

pre 3 godine

Kukuruz je stigao u Evropu krajem 15. veka, tako da nasi preci nisu jeli proju u 14. veku. Mlzda smo nebeski narod, ali ne prekookeanski.

прле

pre 3 godine

Зар није кукуруз дошао из Јужне Америке тек у 15 веку? Исто као и кромпир?
Можда су правили качамак наши преци али не са кукурузним брашном!

XY

pre 3 godine

Samo da blagonaklono podsetim da je ta "zdrava" srednjevekovna hrana smrt za dijabeticare.
(DEDA CVETKO

Zar mislis da je u srednjem veku bilo tako puno dijabeticara? Dijabetes tip 1 je genetski,a dijabetes tip 2 je posledica gojaznosti,a gojaznost je bolest bogatih drustava kao sto je americko i uopste zapadno. Danas u Africi dijabetes je redak,jer su oni siromasni kao i srednjevekovni Srbi.

Vidimo se 2022 ko pretekne

pre 3 godine

Cista hlebina, to je zdravo samo ako gladujes. Do duse kako ce biti na jesen/zimu kad stvarno zvizne ova korona-kriza i ekonomski zdravstveno bice i to premija.

Kecman

pre 3 godine

Više su se ljudi i trošili, tačnije, bili daleko fizički aktivniji, moralo se. Današnje vreme ipak nosi neko svoje breme, i ne možemo se hraniti ni ponašati kao da smo u srednjem veku.

Милош

pre 3 godine

Пре много година, један грчки монах је рекао да ће доћи време када ће људима бити пуни тањири, а неће имати шта да једу. Данас је све толико затровани са је питање шта једемо. Иначе, проја се није правила од кукуруза, већ од проса. Пшеница се минимално користила, за разлику од многих других здравији житарица.

Zemljoradnik

pre 3 godine

“Druga "varijanta" tradicionalnog doručka "običnog Srbina" uključivala je hleb… mnogo hleba!”
- Da, isto kao i danas. Ta “opsednutost” pekarama, hlebovima, testima. Hleb kod Srba svaki dan uz svaki obrok. Svaki! Pa eto, vidim seže to još iz srednjeg veka i ovako laički, mislim da je taj tradicinalni način ishrane baziran na hlebu i testima jedan od glavnih razloga zašto smo u proseku prilično loši zdravstveno. A svako jelo može i bez hleba.

Јабучило

pre 3 godine

Samo da blagonaklono podsetim da je ta "zdrava" srednjevekovna hrana smrt za dijabeticare.
(DEDA CVETKO, 11. jul 2020 18:13)

Зато су раније дијабетичари били реткост у Србији.

Toronto

pre 3 godine

Kačamak (turska reč) je u Srbiju došao iz Turske, kao što je i kukuruz u drugoj polovini 16. veka. Proja je kukuruzni hleb poreklom iz prekolumbovske Amerike. U americi postoji milion varijateta kukuruznog hleba, a neki su indentični našoj proji. Sama reč proja je našeg porekla i pretpostavlja se da se pre pojave kukuruza to jelo pravilo od prosa. Bez obzira na poreklo, mnogo je dobra, naročito volim sa sirom i spanaćem uz hladan jogurt, mmmmmmmm....:)))

Zana

pre 3 godine

Popara projara klot frket su bili gozba sve do 1965 godine .Mnogo mnogo građana Srbije je bilo više gladno nego sito .
Tužna je istorija Srba na Brdovitom Balkanu. Stalno smo počinjali iz Pepela.
Taman se izbavimo a neprijatelj nas razori pa ispočetka.

vladica

pre 3 godine

Današnja proja se pravi 'isto" od kukuruznog brašna.
Najpre se zemljište po ko zna koji put prska "totalom" da pobije korov i sve živo (ostaje u zemljištu do 7 godina i izuzetno je kancerogen) . Zatim se sadi i dobro nađubri kukuruz veštačkim đubrivom. Da muka ne bi bila džabe, zaštiti se kukuruz sa par prskanja od bolesti. U jesen se bere. Da ne bi bilo problema s proizvodnjom i prodajom dozvoljena količina mikotoksina se zakonom uveća 10 puta. Kukuruz odlazi na tržište i jedan deo se koristi za Kukuruzno brašno - pa vi izvolite jedite proju ako niste sami uzgajli kukuruz.

Srr

pre 3 godine

I danas se kaze Skorup u dobrom dijelu CG, u Hercegovini, Romaniji, dijelovima Dalmacije, Krajini itd..
Nadjite mi nekog seljaka koji ce za Zob reci “ovas”

bushman

pre 3 godine

Običan svet – seljaci, zanatlije i ostali trudbenici, jeli su šta su imali i stigli.

da, to su bila vremena, danas vise nemas sta da stignes;)

Zoki

pre 3 godine

Moram da se javim po drugi put. Kačamak jeste turska reč, ali za ovo jelo postoje i drugi nazivi, jedan od njih je pura. U Sloveniji i delovima Hrvatske se naziva žganci i pravi se i od drugih vrsta grubo mlevenog brašna, pa nije isključeno da se jelo spremalo ranije, a kukuruz počeo ubacivati kada se pojavio. Na isti način kao što smo počeli da pravimo kukuruzni hleb. Što se tiče kajmaka, reč jeste turska, ali je taj proces prikupljanja mlečnih masnoća bio više-manje poznat na svim područjima gde nisu pravili maslac (puter).

Dorde

pre 3 godine

Ja koliko, znam pre 6,7 vekova kukuruza u Evropi nije bilo. Donesen je kasnije u 16,17 veku iz Amerike. Kakav crni kacamak u sred Kosovske bitke...?

Srb

pre 3 godine

Nadjite jednog jedinog coveka sa sela koji Zob naziva “ovas”, a pogotovo ga nadjite u proslosti...
Oduvek su ljudi jeli Zob, kase od Zobi, konji su “zobali” zob itd
Treba li zobnaticu da spomenem

gurman

pre 3 godine

U srednjem veku nisu mogli da jedu proju I kacamak jer je kukuruz donet íz Amerike. Moja baka je cesto pravila poparu I ja sam je obizavala.

Mirko

pre 3 godine

Deda mi je pre 30tak godina redovno pravio poparu, cicvaru i tkz. gotovljenje. Malo slabije se secam i neceg sto je zvao maslovara. U sustini sam se davio jeduci ta jela:-)

Ninamandarina

pre 3 godine

Mi i sad pravimo proju, kačamak, poparu..... ja ne konzumiram belo brašno, al sad možete da nadjete sto vrsta integralnog, njega stavljam i u proju, i u kačamak, i u ostala jela, i u kolače.....

Bd

pre 3 godine

kad se sprema popara prvo se rastope skorup i sir pa se doda suvi hleb a u kacamak se prvo kuva krompir pa se doda brasno (kukuruzno ili pšenično) ,bez krompira je palenta .

Saša

pre 3 godine

Da bila je hrana zdravija ali glavni problem danasnjeg zivota je sto se ne krecemo dovoljno. I da bi krv mogla da se filtrira kroz sistem mora da se ubrza rad srca. Kretanje i kretanje.💪

Јабучило

pre 3 godine

Качамак? Ем турско име, ем кукуруз није пре 17. века (не знам тачно) дошао у Србију. Можда се јела пшенична прекрупа (гриз), овсене пахуљице или по планинама хељдина каша.

valerian

pre 3 godine

Kako su jeli kačamak od kukuruznog brašna, kad je kukuruz tek stigao nakon otkrića Amerike i prenet iz Srednje Amerike? Samo " šenica bjelica" se jela tada, bio standard. A kukuruz se i sada koristi uglavnom kao stočna hrana.

mikac678

pre 3 godine

U Dalmaciji se i danas zove skorup
(Meštar, 11. jul 2020 10:43)

Zove se i nekim delovima zapadne Srbije, kao i u Crnoj Gori. Nisam znao da je kajmak turska reč a skorup sam uvek samtrao za seljački izraz. Inače ima izraz skorupača za devojku po mentalitetu seljanka

II

pre 3 godine

Kacamak je super hrana, uz jogurt ili kiselo mleko pa jos preliven malo braonkasto uprzenim maslacem.
Popularan je i mozete ga naruciti i u nekim restoranima u Italiji, Milano npr, Bolonja itd. Samo sto ga tamo pripremaju u crvenom paradajz sosu. Takodje socivo je popularno u nekim restoranima kao tradicionalna italijanska hrana. Ima toga jos iz tradicionalne kuhinje sirom sveta.

aj da se lazemo

pre 3 godine

'Kajmak je inače jedan od retkih autohtono srpskih jela iako je sama reč turskog porekla....' ma jeste, samo je rec turskog porekla...

Darko

pre 3 godine

'Ako je bilo mleka', pa čega je moglo biti na selu (95 procenata stanovništva) ako ne mleka, mlečnih proizvoda. Toliko nalaza životinjskih kostiju u iskopinama srednjovekovnih naselja (ovce, goveda, koze, razne živine, razlicita divljač...), zatim riba, žitarice, voće, brojni načini čuvanja hrane preko godine (sušeno voće, košeljenje povrća, usoljeno meso, zitarice i povrće u trapovima u zemlji...). Samo još jedan stereotipni pogled na 'mračni srednji vek'. Kukuruznu proju koja je stigla iz Amerike da ne pominjem. Demografski napredak tokom srednjeg veka govori da je glad bila retka i da su od nje stradali uglavnom beskućnici, skitnice... Čak i u vreme Turaka se zna da su velike porodice i seoske zajednice međusobno pomagale, posebno ugrožene (udovice sa decom i dr.) i da je hrane moglo usfaliti uglavnom samo zbog prolaska vojske i pljačke.

blaster

pre 3 godine

Ми и даље кући спремамо проју,качамак,попару...
(Митићи, 11. jul 2020 10:43)

Bravo Mitici samo se tovite. Jos i domaci sok (sirup) sa 95% secera ako pravite onda svaka cast. Zdravlje na usta ulazi kazem ja. Nismo mi nista odmakli od nasi srednjovekovnih predaka to se vidi na svakom koraku, kroz razne "Mitice".

Dlakavi ćelavac

pre 3 godine

Nutma/Patišpanja/Fatišmanica kako je ko zove je na slici, a ko to nije jeo ne zna šta je lepa poslastica, kakve crne čokoladne torte, fensi kolačići itd... to je milina
(Milan, 11. jul 2020 14:57) Kako da ne. Objasni ti to ljudima koji zaradjuju milijarde eur prodajući crnu čokoladu...kakve su samo budale.

Bošković

pre 3 godine

Pa kod mene u Kurikuće, i dan danas se sprema ista hrana. I tamo zene spremaju skorup, za kajmak nisu cule. Na skorupu sam i ja porastao.

/

pre 3 godine

Inace, prica kako se na engleskom dvoru jelo prstima a na nasem zlatnim viljuskama uopste nije tacna.

U to vreme, na engleskom dvoru su se koristili kasika i noz, dok se viljuska koristila uglavnom u kuhinji od strane kuvara(kako bi proveravali da li je meso dovoljno peceno)samo iz razloga sto je smatrana za francuski proizvod. Preko levog ramena se stavljao komad platna o koji se brisala desna ruka ako bi se zamastila. Itd.

Maja

pre 3 godine

@Darko: Meso i ostalo sto ste naveli je bilo rezervisano za vladare, retko se jelo u obicnim porodicama. Potpuno ste promasili temu, narod je svuda bio ekstremno gladan i siromasan. Pa evo, ne tako davno, moji baba i deda su odrasli na selu, imali stoku, deda je pravio sunku od toga (nisu bili najgora sirotinja) ali su mi i otac i tetke pricali da se to jelo samo u posebnim trenucima, da su vise bili gladni nego siti a oni su jos i imali sta da jedu, kako li je ostalima bilo. Sta mislite zasto su se jeli hleb i mast, kacamak, dosta hleba, popara? Pa zato sto je jefitno, kolicinski moze da zasiti, pristupacno je i glavno - nema drugo. A sad hleb i mast predstavise kao neki specijalitet?! Oboje su doziveli duboku starost zahvaljujuci genetici a ne nekakvoj zdravoj hrani, ali im je zato od 9oro dece umrlo sestoro u ranoj mladosti ili detinjstvu, otac se nije najeo za zivota od trauma u detinjstvu i gladovanja. Tezak je bio zivot cak i skoro a kamoli u srednjem veku.

posteni janjicar

pre 3 godine

Tužna je istorija Srba na Brdovitom Balkanu. Stalno smo počinjali iz Pepela.
Taman se izbavimo a neprijatelj nas razori pa ispočetka.
(Zana, 11. jul 2020 15:10)

Kme kme. (Pri tom ostaje cinjenica da se do sredine 60-tih zdravije jelo, tada je mesiste svaki dan postalo otprilike nesto kao obaveza.)

brle

pre 3 godine

Naravno da naši stari nisu započinjali dan obrokom od noge ubijene životinje, ili nekom drugom mesinom.
Lagano, umereno, vegansko ili vegetarijansko -i opet se moglo ceo dan u njivi!
A mene komšija ubeđuje da ne bi izdržao smenu bez pojedene "majstorske" kajgane na slanini...

Milan

pre 3 godine

Nutma/Patišpanja/Fatišmanica kako je ko zove je na slici, a ko to nije jeo ne zna šta je lepa poslastica, kakve crne čokoladne torte, fensi kolačići itd... to je milina

Mali Perica

pre 3 godine

...
Bajka kako nekad nisu imali sta da jedu isto nije tacna. Svako ko zivi na selu moze sam da proizvede hranu za sebe. Mogli su i u srednjem veku. Danas se jede najgore djubre.
(komentar, 11. jul 2020 22:27)

Jeste, ti proizvedes pa dodju feudalci/turci/vojska/... pa ti uzmu.
U srednjem veku su upravo seljaci najvise umirali od gladi posle gradske sirotinje.

Komša

pre 3 godine

Druze, taj romanticni pogled na srednji vek ti nista ne valja. Hrana je bila jednolicna, neukusna (zacini su bili nepostojeca kategorija), skromna u svakom pogledu. Prosecna porodica je u rano prolece vec gladovala. Meso se jelo samo o praznicima, cesto ni tad. Demografski napredak ne govori puno - ako si se docepao dvadesete godine vec si imao nekoliko dece, sto vise to bolje jer ce nekoliko njih umreti pre desete godine. Bilo je to vrlo tesko vreme, za rucak dve kriske neslanog hleba i parce sira i to je to.
 (Milan, 11. jul 2020 20:49)
Delimično tačno.Naravno da je život bio teži ,gledano iz današnje perspektive ali teško da je bilo baš gladovonja ,osim u ekstremno susninm godinama.
Kažu da se prase jelo praznicima,pile možda nedeljom a riba češce...Ipak voce i povrce nisu bi problem na ovom podneblju kao ni preradjevine (turšija,medovina a i kiseli kupus ,kakav sada znamo je Slovenski izum).
Divljač nije postojala u jovniku (svaki lov je bio krivolov - divljač je pripadala gospodarima).
I začini - to sto ste napisali se odnoslilo na orijentalne začine i na morsku so (ovo drugo je važnije jer se pojavljivala "gušavost" zbog nedostatka joda) ali bilo je domacih začina (bosiljak,majčina dusica...).
Kao i sada - neko "uziva" u Lososu a neko pojede Skušu ...

Brother Cavil

pre 3 godine

Popara, cicvara. Popara sa sirom, cicvara sa kajmakom i sirom čudo, a pre klope neka pluća. Da li su naši preci varili, mislim trošili pluća ?

зуке

pre 3 godine

Пријеснац је био и остао у источној Херцеговини незаобилазни доручак барем 1-2 недељно

Bole

pre 3 godine

Ovo je podatak naših istoricara bar onih koji nisu akademici nauka. Srbi su bili veliki proizvođači svinja a svinjsko meso su jeli retko. Ponekad za praznike. Srbi su živeli dugo i zdravo. Ono što je kvarilo životni vek su zapravo učestali ratovi za slobodu. a današnja statistika o dugovečnosti Srba uključuje baš tu generaciju rodjenu pre drugog svetskog rata koja je jela kao i naši preci i nije se vakcinisala. Oni rodjeni posle 50ih godina umiru kao muve. Retki su pojedinci koji su zdravi. Videcemo statistiku kada izumre generecaja rođena pre rata. Životni vek u Srbiji neće biti duzi od 65 godina.

Darko

pre 3 godine

@Milan
Od svih komentara koji govore o kukuruzu u srednjem veku tebi se bas moj učinio romantičarski, valjda jer sam ponudio neke argumente umesto običnog stereotipa. Suština je da se o gladi u srednjem veku govori kao o konstanti, a zanemaruje se uloga bolesti koja je bila mnogo značajnija za mortalitet stanovništva, što je analizirao na primer Dzered Dajmond još 1998. Uostalom, svako ko živi na selu će ti reci da je jako tesko da te nesto spreči da imaš po desetine ovaca, koza, živine, što znači barem mleka, sira i jaja na dnevnom nivou.

DEDA CVETKO

pre 3 godine

@Јабучило
@XY

Ko je pominjao srednjevekovno doba? Ja nisam. Moj komentar se odnosio na srednjevekovnu ishranu u DANASNJE doba.

Promasena tema. Jedinica.I da dovedete roditelje na razgovor.

blaster

pre 3 godine

Ми и даље кући спремамо проју,качамак,попару...
(Митићи, 11. jul 2020 10:43)

Bravo Mitici samo se tovite. Jos i domaci sok (sirup) sa 95% secera ako pravite onda svaka cast. Zdravlje na usta ulazi kazem ja. Nismo mi nista odmakli od nasi srednjovekovnih predaka to se vidi na svakom koraku, kroz razne "Mitice".

Bd

pre 3 godine

kad se sprema popara prvo se rastope skorup i sir pa se doda suvi hleb a u kacamak se prvo kuva krompir pa se doda brasno (kukuruzno ili pšenično) ,bez krompira je palenta .

posteni janjicar

pre 3 godine

Tužna je istorija Srba na Brdovitom Balkanu. Stalno smo počinjali iz Pepela.
Taman se izbavimo a neprijatelj nas razori pa ispočetka.
(Zana, 11. jul 2020 15:10)

Kme kme. (Pri tom ostaje cinjenica da se do sredine 60-tih zdravije jelo, tada je mesiste svaki dan postalo otprilike nesto kao obaveza.)

Zemljoradnik

pre 3 godine

“Druga "varijanta" tradicionalnog doručka "običnog Srbina" uključivala je hleb… mnogo hleba!”
- Da, isto kao i danas. Ta “opsednutost” pekarama, hlebovima, testima. Hleb kod Srba svaki dan uz svaki obrok. Svaki! Pa eto, vidim seže to još iz srednjeg veka i ovako laički, mislim da je taj tradicinalni način ishrane baziran na hlebu i testima jedan od glavnih razloga zašto smo u proseku prilično loši zdravstveno. A svako jelo može i bez hleba.

brle

pre 3 godine

Naravno da naši stari nisu započinjali dan obrokom od noge ubijene životinje, ili nekom drugom mesinom.
Lagano, umereno, vegansko ili vegetarijansko -i opet se moglo ceo dan u njivi!
A mene komšija ubeđuje da ne bi izdržao smenu bez pojedene "majstorske" kajgane na slanini...

bednik

pre 3 godine

dorucak popara na visit rucak dva virsle vecera kacamak na visit.tako se hranim svakog Dana cipele nisam kupio 20god isto garderobu.mnogo mi je velilka penzija

Andy

pre 3 godine

Današnji recepti tih tradicionalnih jela nemaju veze sa životom. Recimo proja obiluje rafinisanim uljem. Nisam siguran koliko su ga imali u srednjem veku!?

Salle

pre 3 godine

I ziveli su duze od nas sa modernom medicinom, koja nam je navodno produzila zivot
Komentar poslat iz B92 Android™ aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0) (Joker, 11. jul 2020 10:47)
Auu kakva nebuloza.
U ta vremena preko 60 godina je jedino aristokratija prebacivala,... ipak su jeli i pili iz srebra;). Sirotinja je umirala od raznoraznih gluposti. Pa šta misliš što su se kotili ko zečevi? Da bi popravili natalitet? Od 12 dece preživi par njih. Ne bi ja bio u koži običnog seljaka(kmeta) u ono doba. Nemaš pojma.

komentar

pre 3 godine

Bajke o stalnom napretku covecanstva nisu istina. Danasnja industrijska hrana je najgore smece, i sigurno je losija od onoga sto su jeli nasi preci. Ne moze parizer biti ni bolji ni zdraviji od sremusa, borovnica, divljih kupina, malina, jagoda, grozdja, ribe iz ciste reke, stoke koja nije kljukana hormonima, zita koje nije zalivano Monsantovim pesticidima.
Bajka kako nekad nisu imali sta da jedu isto nije tacna. Svako ko zivi na selu moze sam da proizvede hranu za sebe. Mogli su i u srednjem veku. Danas se jede najgore djubre.

aj da se lazemo

pre 3 godine

'Kajmak je inače jedan od retkih autohtono srpskih jela iako je sama reč turskog porekla....' ma jeste, samo je rec turskog porekla...

Darko

pre 3 godine

'Ako je bilo mleka', pa čega je moglo biti na selu (95 procenata stanovništva) ako ne mleka, mlečnih proizvoda. Toliko nalaza životinjskih kostiju u iskopinama srednjovekovnih naselja (ovce, goveda, koze, razne živine, razlicita divljač...), zatim riba, žitarice, voće, brojni načini čuvanja hrane preko godine (sušeno voće, košeljenje povrća, usoljeno meso, zitarice i povrće u trapovima u zemlji...). Samo još jedan stereotipni pogled na 'mračni srednji vek'. Kukuruznu proju koja je stigla iz Amerike da ne pominjem. Demografski napredak tokom srednjeg veka govori da je glad bila retka i da su od nje stradali uglavnom beskućnici, skitnice... Čak i u vreme Turaka se zna da su velike porodice i seoske zajednice međusobno pomagale, posebno ugrožene (udovice sa decom i dr.) i da je hrane moglo usfaliti uglavnom samo zbog prolaska vojske i pljačke.

Milan

pre 3 godine

Nutma/Patišpanja/Fatišmanica kako je ko zove je na slici, a ko to nije jeo ne zna šta je lepa poslastica, kakve crne čokoladne torte, fensi kolačići itd... to je milina

Brother Cavil

pre 3 godine

Popara, cicvara. Popara sa sirom, cicvara sa kajmakom i sirom čudo, a pre klope neka pluća. Da li su naši preci varili, mislim trošili pluća ?

Milan

pre 3 godine

 je bilo mleka', pa čega je moglo biti na selu (95 procenata stanovništva) ako ne mleka, mlečnih proizvoda. Toliko nalaza životinjskih kostiju u iskopinama srednjovekovnih naselja (ovce, goveda, koze, razne živine, razlicita divljač...), zatim riba, žitarice, voće, brojni načini čuvanja hrane preko godine (sušeno voće, košeljenje povrća, usoljeno meso, zitarice i povrće u trapovima u zemlji...). Samo još jedan stereotipni pogled na 'mračni srednji vek'. Kukuruznu proju koja je stigla iz Amerike da ne pominjem. Demografski napredak tokom srednjeg veka govori da je glad bila retka i da su od nje stradali uglavnom beskućnici, skitnice... Čak i u vreme Turaka se zna da su velike porodice i seoske zajednice međusobno pomagale, posebno ugrožene (udovice sa decom i dr.) i da je hrane moglo usfaliti uglavnom samo zbog prolaska vojske i pljačke.
(Darko, 11. jul 2020 15:11)

Druze, taj romanticni pogled na srednji vek ti nista ne valja. Hrana je bila jednolicna, neukusna (zacini su bili nepostojeca kategorija), skromna u svakom pogledu. Prosecna porodica je u rano prolece vec gladovala. Meso se jelo samo o praznicima, cesto ni tad. Demografski napredak ne govori puno - ako si se docepao dvadesete godine vec si imao nekoliko dece, sto vise to bolje jer ce nekoliko njih umreti pre desete godine. Bilo je to vrlo tesko vreme, za rucak dve kriske neslanog hleba i parce sira i to je to.

Vidimo se 2022 ko pretekne

pre 3 godine

Cista hlebina, to je zdravo samo ako gladujes. Do duse kako ce biti na jesen/zimu kad stvarno zvizne ova korona-kriza i ekonomski zdravstveno bice i to premija.

ja

pre 3 godine

I ziveli su duze od nas sa modernom medicinom, koja nam je navodno produzila zivot
(Joker, 11. jul 2020 10:47)

Prvo nisu živeli duže od nas jer su umirali zbog danas trivijalnih stvari, trovanja, slepog creva, tuberkuloze... Ali jesu bili zdraviji za, života jer su bili stalno u pokretu i bili više gladni nego siti

vladica

pre 3 godine

Današnja proja se pravi 'isto" od kukuruznog brašna.
Najpre se zemljište po ko zna koji put prska "totalom" da pobije korov i sve živo (ostaje u zemljištu do 7 godina i izuzetno je kancerogen) . Zatim se sadi i dobro nađubri kukuruz veštačkim đubrivom. Da muka ne bi bila džabe, zaštiti se kukuruz sa par prskanja od bolesti. U jesen se bere. Da ne bi bilo problema s proizvodnjom i prodajom dozvoljena količina mikotoksina se zakonom uveća 10 puta. Kukuruz odlazi na tržište i jedan deo se koristi za Kukuruzno brašno - pa vi izvolite jedite proju ako niste sami uzgajli kukuruz.

Милош

pre 3 godine

Пре много година, један грчки монах је рекао да ће доћи време када ће људима бити пуни тањири, а неће имати шта да једу. Данас је све толико затровани са је питање шта једемо. Иначе, проја се није правила од кукуруза, већ од проса. Пшеница се минимално користила, за разлику од многих других здравији житарица.

Toronto

pre 3 godine

Kačamak (turska reč) je u Srbiju došao iz Turske, kao što je i kukuruz u drugoj polovini 16. veka. Proja je kukuruzni hleb poreklom iz prekolumbovske Amerike. U americi postoji milion varijateta kukuruznog hleba, a neki su indentični našoj proji. Sama reč proja je našeg porekla i pretpostavlja se da se pre pojave kukuruza to jelo pravilo od prosa. Bez obzira na poreklo, mnogo je dobra, naročito volim sa sirom i spanaćem uz hladan jogurt, mmmmmmmm....:)))

baksuzni dimnjacar

pre 3 godine

Vase dede i babe su jedva docekali da se iskobeljaju od popare, cicvare i kacamaka, na nos su im bili izlazili, a sad ispadose nekakvi vrhunski delikatesi. U stvari, tako je svuda. Talijani, na primer, danas isto tako luduju za polentom ili za bruschettama (obicne przenice premazane s nesto ukuvanog paradajza, eventualno uz dodatak malo belog luka ili koje kapi maslinovog ulja). Pa, evo, cak je i "divka", odnosno cigura dosla u modu, a pripremi neka se gersla (da vidimo koliko vas zna sta je to).

/

pre 3 godine

Inace, prica kako se na engleskom dvoru jelo prstima a na nasem zlatnim viljuskama uopste nije tacna.

U to vreme, na engleskom dvoru su se koristili kasika i noz, dok se viljuska koristila uglavnom u kuhinji od strane kuvara(kako bi proveravali da li je meso dovoljno peceno)samo iz razloga sto je smatrana za francuski proizvod. Preko levog ramena se stavljao komad platna o koji se brisala desna ruka ako bi se zamastila. Itd.

Dlakavi ćelavac

pre 3 godine

Nutma/Patišpanja/Fatišmanica kako je ko zove je na slici, a ko to nije jeo ne zna šta je lepa poslastica, kakve crne čokoladne torte, fensi kolačići itd... to je milina
(Milan, 11. jul 2020 14:57) Kako da ne. Objasni ti to ljudima koji zaradjuju milijarde eur prodajući crnu čokoladu...kakve su samo budale.

Zoki

pre 3 godine

Moram da se javim po drugi put. Kačamak jeste turska reč, ali za ovo jelo postoje i drugi nazivi, jedan od njih je pura. U Sloveniji i delovima Hrvatske se naziva žganci i pravi se i od drugih vrsta grubo mlevenog brašna, pa nije isključeno da se jelo spremalo ranije, a kukuruz počeo ubacivati kada se pojavio. Na isti način kao što smo počeli da pravimo kukuruzni hleb. Što se tiče kajmaka, reč jeste turska, ali je taj proces prikupljanja mlečnih masnoća bio više-manje poznat na svim područjima gde nisu pravili maslac (puter).

sanjuro

pre 3 godine

Kukuruz je stigao u Evropu krajem 15. veka, tako da nasi preci nisu jeli proju u 14. veku. Mlzda smo nebeski narod, ali ne prekookeanski.

iva

pre 3 godine

Prosecan ljudski vek je tada bio oko trideset godina. Ljudi nisu nista znali o ishrani.
Sve sa ove liste danas spada u nezdravu hranu: popara, kacamak, proja... Previse ugljenih hidrata, visok glicemijski indeks.
Oni su se tako hranili jer je ta hrana bila najjeftinija, i jer su trosili te ugljene hidrate radeci na njivi po ceo dan. E to je ono sto ih je cinilo zdravim. Moji baba i deda su toliko rintali u njivi da je njihov fitnes bio na nivou danasnjih profesionalnih atleticara. Svakog dana devet meseci godisnje po 12 - 16 sati teskih poljskih radova - sadjenje, kopanje, zetva, branje... Moja baba i danas u devedeset godina ne moze da ustane iz kreveta, ali moze da se podigne iz lezeceg u sedeci stav bez pomoci ruku - trbusnjaci koje nije koristila jedno trideset godina jos uvek su jaki!
Ne nasedajte na ove gluposti. Nemoguce je krkati masno i leba i ne mrdati guzice a biti fit. To bi se protivilo zakonu odrzanja energije.

Zana

pre 3 godine

Popara projara klot frket su bili gozba sve do 1965 godine .Mnogo mnogo građana Srbije je bilo više gladno nego sito .
Tužna je istorija Srba na Brdovitom Balkanu. Stalno smo počinjali iz Pepela.
Taman se izbavimo a neprijatelj nas razori pa ispočetka.

Kukuruz je izgleda bio srpski oduvek

pre 3 godine

Moje omiljeno srpsko jelo kad sam bio mali je bila kantica eurokrema ( jelo se kasikom ko na dvoru)i opstanak na tv.

gurman

pre 3 godine

U srednjem veku nisu mogli da jedu proju I kacamak jer je kukuruz donet íz Amerike. Moja baka je cesto pravila poparu I ja sam je obizavala.

II

pre 3 godine

Kacamak je super hrana, uz jogurt ili kiselo mleko pa jos preliven malo braonkasto uprzenim maslacem.
Popularan je i mozete ga naruciti i u nekim restoranima u Italiji, Milano npr, Bolonja itd. Samo sto ga tamo pripremaju u crvenom paradajz sosu. Takodje socivo je popularno u nekim restoranima kao tradicionalna italijanska hrana. Ima toga jos iz tradicionalne kuhinje sirom sveta.

Јабучило

pre 3 godine

Samo da blagonaklono podsetim da je ta "zdrava" srednjevekovna hrana smrt za dijabeticare.
(DEDA CVETKO, 11. jul 2020 18:13)

Зато су раније дијабетичари били реткост у Србији.

Borko

pre 3 godine

Srednjevekovni Srbi jeli kačamak od kukuruznog brašna pre nego što je otkrivena Amerika I donet kukuruz u Evropu. Jel su jeli I krompirušu?

Ninamandarina

pre 3 godine

Mi i sad pravimo proju, kačamak, poparu..... ja ne konzumiram belo brašno, al sad možete da nadjete sto vrsta integralnog, njega stavljam i u proju, i u kačamak, i u ostala jela, i u kolače.....

Lars

pre 3 godine

@U Dalmaciji se i danas zove skorup
(Meštar, 11. jul 2020 10:43)

Naravno da se zove kada smo isti narod istog jezika koji se medjuvremenu podelio zbog nekih mikro razlika.. i lneka je, da se razumemo. Niti srbujem niti internacionalizujem, ovo je prica celog covecanstva i svi smo blizi ili malo dalji rodjace a "mi" konkretno bas bliski svidelo se to nekom ili ne.

Krilo

pre 3 godine

(Zemljoradnik, 11. jul 2020 18:14)

Hleb, peciva i ostali proizvodi od zitarica su osnovna hrana prakticno svakog naroda u Evropi, a i vecem delu sveta, pa i onih najdugovecnijih. Problem je priprema hleba, gde se danas kod industrijskog hleba ne ceka fermentacija od bar 16 sati, vec cim se umesi prakticno ide u rernu. Tako hleb postaje mnogo tezi na sistem organa za varenje, ljudi dobijaju raznorazna zapaljenja, netoleranciju na gluten i sl. Vecina ljudi koji imaju netoleranciju na gluten nemaju problema kada jedu pravilno izradjen hleb, koji podrazumeva dugu fermentaciju. Ne treba bezati od zitarica (kome ne smetaju naravno), treba bezati od danasnjeg nacina njihove pripreme.

Vlada

pre 3 godine

Slazem se uglavnom. Ali postoje jela koja jednostavno ne mogu bez hleba da jedem, poput pasulja, gulasa itd. Mada to je navika. Ljudi stariji od mene(imam 33) jedu hleb uz sve, kontam da je navika od vremena kad je bila oskudacija svega pa je hleb popunjavao stomak. Ipak dosta je jeftinije pojesti 3 kriske hleba uz corbu nego 3 tanjira corbe, gulasa, pasulja itd. Cak i u "zlatnom" komunizmu je hleb ostao broj jedan prehrambeni prozivod kod nas Srba. Nikad nisam bio siromasan bas, jeo sam dosta hleba. Ali uvek se cudio kad odem negde i ljudi jedu hleb uz supu ili tako nesto, kad sam odrastao shvatio sam. Supa je jeftina i hleb je jeftin, tako napune stomake i jedu manje glavnog jela koje bi ostalo za sutra ili cak i za prekosutra.

Komša

pre 3 godine

Druze, taj romanticni pogled na srednji vek ti nista ne valja. Hrana je bila jednolicna, neukusna (zacini su bili nepostojeca kategorija), skromna u svakom pogledu. Prosecna porodica je u rano prolece vec gladovala. Meso se jelo samo o praznicima, cesto ni tad. Demografski napredak ne govori puno - ako si se docepao dvadesete godine vec si imao nekoliko dece, sto vise to bolje jer ce nekoliko njih umreti pre desete godine. Bilo je to vrlo tesko vreme, za rucak dve kriske neslanog hleba i parce sira i to je to.
 (Milan, 11. jul 2020 20:49)
Delimično tačno.Naravno da je život bio teži ,gledano iz današnje perspektive ali teško da je bilo baš gladovonja ,osim u ekstremno susninm godinama.
Kažu da se prase jelo praznicima,pile možda nedeljom a riba češce...Ipak voce i povrce nisu bi problem na ovom podneblju kao ni preradjevine (turšija,medovina a i kiseli kupus ,kakav sada znamo je Slovenski izum).
Divljač nije postojala u jovniku (svaki lov je bio krivolov - divljač je pripadala gospodarima).
I začini - to sto ste napisali se odnoslilo na orijentalne začine i na morsku so (ovo drugo je važnije jer se pojavljivala "gušavost" zbog nedostatka joda) ali bilo je domacih začina (bosiljak,majčina dusica...).
Kao i sada - neko "uziva" u Lososu a neko pojede Skušu ...

steva

pre 3 godine

I ziveli su duze od nas sa modernom medicinom, koja nam je navodno produzila zivot
(Joker, 11. jul 2020 10:47)

Jesu brate, u vr' glave 50 godina, ako ih pre toga ne pokosi neki rat, grip, tbc, tetanus, sepsa....

Lud i zbunjen

pre 3 godine

Kukuruz je donet iz Amerike, tako da u srednjem veku nije moglo biti ni kačamaka, ni proje, bar ne od kukuruznog brašna. Kao i većina povrća uostalom, paradajz, tikve, krompir.,...

mikac678

pre 3 godine

U Dalmaciji se i danas zove skorup
(Meštar, 11. jul 2020 10:43)

Zove se i nekim delovima zapadne Srbije, kao i u Crnoj Gori. Nisam znao da je kajmak turska reč a skorup sam uvek samtrao za seljački izraz. Inače ima izraz skorupača za devojku po mentalitetu seljanka

XY

pre 3 godine

Samo da blagonaklono podsetim da je ta "zdrava" srednjevekovna hrana smrt za dijabeticare.
(DEDA CVETKO

Zar mislis da je u srednjem veku bilo tako puno dijabeticara? Dijabetes tip 1 je genetski,a dijabetes tip 2 je posledica gojaznosti,a gojaznost je bolest bogatih drustava kao sto je americko i uopste zapadno. Danas u Africi dijabetes je redak,jer su oni siromasni kao i srednjevekovni Srbi.

Bole

pre 3 godine

Ovo je podatak naših istoricara bar onih koji nisu akademici nauka. Srbi su bili veliki proizvođači svinja a svinjsko meso su jeli retko. Ponekad za praznike. Srbi su živeli dugo i zdravo. Ono što je kvarilo životni vek su zapravo učestali ratovi za slobodu. a današnja statistika o dugovečnosti Srba uključuje baš tu generaciju rodjenu pre drugog svetskog rata koja je jela kao i naši preci i nije se vakcinisala. Oni rodjeni posle 50ih godina umiru kao muve. Retki su pojedinci koji su zdravi. Videcemo statistiku kada izumre generecaja rođena pre rata. Životni vek u Srbiji neće biti duzi od 65 godina.

Darko

pre 3 godine

@Milan
Od svih komentara koji govore o kukuruzu u srednjem veku tebi se bas moj učinio romantičarski, valjda jer sam ponudio neke argumente umesto običnog stereotipa. Suština je da se o gladi u srednjem veku govori kao o konstanti, a zanemaruje se uloga bolesti koja je bila mnogo značajnija za mortalitet stanovništva, što je analizirao na primer Dzered Dajmond još 1998. Uostalom, svako ko živi na selu će ti reci da je jako tesko da te nesto spreči da imaš po desetine ovaca, koza, živine, što znači barem mleka, sira i jaja na dnevnom nivou.

Srb

pre 3 godine

Nadjite jednog jedinog coveka sa sela koji Zob naziva “ovas”, a pogotovo ga nadjite u proslosti...
Oduvek su ljudi jeli Zob, kase od Zobi, konji su “zobali” zob itd
Treba li zobnaticu da spomenem

celt

pre 3 godine

Kacamak nije postojao u periodu o kom pricate u Srbiji.
Kukuruz, krompir, paprika, i verovatno jos gomila stvari koje mislimo da jeo Car Lazar i da su tradicionalno nase su sa Americkog kontinenta.

vlajko

pre 3 godine

@joker,
ne, nisu. Razumem tvoju potrebu za senzacionalistickim komemtarom ali su ljudi u srednjem veku imali skoro upola kraci zivotni vek od danasnjih.

bushman

pre 3 godine

Običan svet – seljaci, zanatlije i ostali trudbenici, jeli su šta su imali i stigli.

da, to su bila vremena, danas vise nemas sta da stignes;)

Verka

pre 3 godine

Zdravo ili ne, ali jelo se vrlo malo u poredjenju sa danasnjim kolicinama. Trpeza je bila puna za poneki praznik, svadbu i slicno. Obroci su bili mali i zato ljudi nisu bili niti siti niti debeli. Svugde se islo peske, sve se radilo rucno. Svaki obrok je morao da se uzgoji, ubere, obradi. Ne verujem da im je dijabetes bio cesta bolest. Moji deda i baba su pricali da su kocke secera bile poslastica za decu, a ne za odrasle.

Јабучило

pre 3 godine

Качамак? Ем турско име, ем кукуруз није пре 17. века (не знам тачно) дошао у Србију. Можда се јела пшенична прекрупа (гриз), овсене пахуљице или по планинама хељдина каша.

Dorde

pre 3 godine

Ja koliko, znam pre 6,7 vekova kukuruza u Evropi nije bilo. Donesen je kasnije u 16,17 veku iz Amerike. Kakav crni kacamak u sred Kosovske bitke...?

valerian

pre 3 godine

Kako su jeli kačamak od kukuruznog brašna, kad je kukuruz tek stigao nakon otkrića Amerike i prenet iz Srednje Amerike? Samo " šenica bjelica" se jela tada, bio standard. A kukuruz se i sada koristi uglavnom kao stočna hrana.

Bošković

pre 3 godine

Pa kod mene u Kurikuće, i dan danas se sprema ista hrana. I tamo zene spremaju skorup, za kajmak nisu cule. Na skorupu sam i ja porastao.

Mirko

pre 3 godine

Deda mi je pre 30tak godina redovno pravio poparu, cicvaru i tkz. gotovljenje. Malo slabije se secam i neceg sto je zvao maslovara. U sustini sam se davio jeduci ta jela:-)

Mali Perica

pre 3 godine

...
Bajka kako nekad nisu imali sta da jedu isto nije tacna. Svako ko zivi na selu moze sam da proizvede hranu za sebe. Mogli su i u srednjem veku. Danas se jede najgore djubre.
(komentar, 11. jul 2020 22:27)

Jeste, ti proizvedes pa dodju feudalci/turci/vojska/... pa ti uzmu.
U srednjem veku su upravo seljaci najvise umirali od gladi posle gradske sirotinje.

Reakt

pre 3 godine

Kukuruz je na Balkan donet tek u 17.veku, tako da sumnjam da su jeli kačamak. Proja je pre toga pravljena od prosa, otuda i naziv za nju.

прле

pre 3 godine

Зар није кукуруз дошао из Јужне Америке тек у 15 веку? Исто као и кромпир?
Можда су правили качамак наши преци али не са кукурузним брашном!

Simon

pre 3 godine

Kačamak je kod nas u kući doručak bar jednom nedeljno, neizostavno. I to smo prešli na belo kukuruzno brašno. Malo sira, kajmaka i uživanje. Deca obožavaju. Popara ređe ali se sprema. Od starog hleba obično pravimo prženice. Njih samo sa sirom :), isto je delikates. 21. vek jeste ali neke stvari su trajne i vanvremenske.

Kecman

pre 3 godine

Više su se ljudi i trošili, tačnije, bili daleko fizički aktivniji, moralo se. Današnje vreme ipak nosi neko svoje breme, i ne možemo se hraniti ni ponašati kao da smo u srednjem veku.

Saša

pre 3 godine

Da bila je hrana zdravija ali glavni problem danasnjeg zivota je sto se ne krecemo dovoljno. I da bi krv mogla da se filtrira kroz sistem mora da se ubrza rad srca. Kretanje i kretanje.💪

Srr

pre 3 godine

I danas se kaze Skorup u dobrom dijelu CG, u Hercegovini, Romaniji, dijelovima Dalmacije, Krajini itd..
Nadjite mi nekog seljaka koji ce za Zob reci “ovas”

DEDA CVETKO

pre 3 godine

@Јабучило
@XY

Ko je pominjao srednjevekovno doba? Ja nisam. Moj komentar se odnosio na srednjevekovnu ishranu u DANASNJE doba.

Promasena tema. Jedinica.I da dovedete roditelje na razgovor.

зуке

pre 3 godine

Пријеснац је био и остао у источној Херцеговини незаобилазни доручак барем 1-2 недељно

Maja

pre 3 godine

@Darko: Meso i ostalo sto ste naveli je bilo rezervisano za vladare, retko se jelo u obicnim porodicama. Potpuno ste promasili temu, narod je svuda bio ekstremno gladan i siromasan. Pa evo, ne tako davno, moji baba i deda su odrasli na selu, imali stoku, deda je pravio sunku od toga (nisu bili najgora sirotinja) ali su mi i otac i tetke pricali da se to jelo samo u posebnim trenucima, da su vise bili gladni nego siti a oni su jos i imali sta da jedu, kako li je ostalima bilo. Sta mislite zasto su se jeli hleb i mast, kacamak, dosta hleba, popara? Pa zato sto je jefitno, kolicinski moze da zasiti, pristupacno je i glavno - nema drugo. A sad hleb i mast predstavise kao neki specijalitet?! Oboje su doziveli duboku starost zahvaljujuci genetici a ne nekakvoj zdravoj hrani, ali im je zato od 9oro dece umrlo sestoro u ranoj mladosti ili detinjstvu, otac se nije najeo za zivota od trauma u detinjstvu i gladovanja. Tezak je bio zivot cak i skoro a kamoli u srednjem veku.