Super žena i "Pčelica" poklanjaju nagrađene knjige

Portal "Super žena" i B92 poklanjaju dve zanimljive knjige u izdanju kuće "Pčelica". Nagradu će osvojiti najbrži. Potrebno je da pošaljete ime, prezime, adresu i broj telefona na mejl superzena@b92.net i osvojićete zanimljiva izdanja.

Ponedeljak, 28.05.2018.

10:02

Izvor: Super žena

Super žena i
Foto: Promo

Podeli:

Pčeličin autor Uglješa Šajtinac svojim poslednjim romanom za decu "Banda neželjenih ljubimaca", najpre je pažnju stručne javnosti privukao prilikom izbora za NIN-ovu nagradu. Naime, roman "Banda neželjenih ljubimaca" našao se u užem izboru od dvadeset najboljih romana u 2017. godini koji su nominovani za ovu uticajnu nagradu. To je ogroman uspeh za jednu knjigu koja je pre svega namenjenа mlađoj populaciji.

Kvalitet ovog neobičnog romana još jednom je potvrđen, ovaj put od strane žirija za dodelu Nagrade Sima Cucić, koja nosi ime i tradicionalno se dodeljuje u čast rodonačelnika kritike književnosti za decu u Srbiji.

Šajtinac priču o napuštenim kućnim ljubimcima, o takozvanoj Bandi neželjenih ljubimaca, smešta u postapokaliptični ambijent bez čoveka. Misteriozna katastrofa koja je uklonila čoveka, ali ostavila njegove tragove, nebitna je kao i njeni razlozi. Bitno je šta se u takvom svetu dešava nakon kataklizme. Dešava se to da je život nastavljen i da teži da se održava. Potrebno je obezbediti elementarne uslove za život – napuniti stomak i pronaći bezbedno sklonište. Кroz niz avantura i avanturica, zgoda i nezgoda, Banda neželjenih ljubimaca dokazuje svojevrsnu inteligenciju života na biološkom nivou koja je od bića o kojima je drugi brinuo stvorila bića koja se bore za svoj opstanak. Nesrećne sudbine pojedinih članova Bande tu su da podsete na prolaznost materijalnog i smrt kao normalan i logičan kraj. Ipak, kompozicionim rasporedom motiva autor postiže da tragične sudbine ne nametnu čitaocu pesimizam. Zbog toga na kraj romana smešta motiv rađanja – umiruća zmija rađa mladunce i time simbolično unosi optimizam, a smrt prikazuje samo kao energiju metamorfoze.

Autopoetičkim uvodom i krajem Šajtinac stvara realni okvir za svoju fikciju. Strašna priča, kako je on na početku imenuje, zapravo i nije toliko strašna. To je priča borbe za život koji pobeđuje. Alegorija o životinjama koje su prepuštene same sebi i bore se za svoj opstanak bez većih problema može se preslikati na svet ljudi. Autopoetički dodatak o dečaku koji je pobedio u velikoj borbi za život daje nam puno pravo za takvo tumačenje.

Posle neimenovane katastrofe koja je zadesila spoljni svet, životinje ostaju same u prodavnici kućnih ljubimaca. Alegorična slika neobjašnjivih sukoba u ljudskom svetu preneta je na junake ovog romana. Iako različitih životinjskih vrsta, različitih karaktera i različitih pogleda na život, shvataju da jedino ujedinjeni mogu naći izlaz iz naizgled bezizlazne situacije i preživeti.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare