Uspešne žene

Ove žene su menjale svet, a jedna je čak upucana zbog želje da se školuje

Iako je veliki broj žena zaslužio da se nađe na listi dama koje su svojim otkrićima promenile svet, mi smo rešili da izdvojimo neke od najinspirativnijih, sa čudesnim životnim pričama, posebnom vrstom hrabrosti ali i s ogromnim znanjem i humanošću. Najvažnije od svega, one su se često usprotivile društvenim normama u potrazi za otkrićem i ličnim ostvarenjem...

Piše: Kristina Milošev

Utorak, 23.10.2018.

14:54

Izvor: B92

Ove žene su menjale svet, a jedna je čak upucana zbog želje da se školuje
Foto: Getty

Podeli:

Iako je svaka od ovih dama posebna, jedna stvar im je zajednička – dobitnice su Nobelove nagrade koja se dodeljuje osobama za posebna dostignuća.

Nadija Murad

Dvadesetpetogodišnja Nadija Murad rođena je u Koču, malom jezidskom selu na severu Iraka. Imala je 21 godinu kada su je oteli i zlostavljali ekstremisti i držali je kao taoca u periodu od čak tri meseca. Te 2014. ekstremisti su ubili njenu braću, a Nadija je bila prodata nekoliko puta, ali i seksualno i fizički zlostavljana.

Muradova je jedna od retkih koje su uspele da pobegnu, a svoju životnu dramu opisala je u knjizi Poslednja devojka (The Last Girl: My Story of Captivity and My Fight Against the Islamic State) za koju je autorka dobila Nobelovu nagradu za mir.

U dirljivoj ispovesti "Poslednja devojka", Nadija priča o zlostavljanju koje su preživele ona i drugi u ropstvu džihadističke, takozvane Islamske države

Ona je pokazala neobičnu hrabrost u iznošenju svoje patnje i govorima u ime drugih žrtava.

Nadija sada živi u Nemačkoj, gde se bavi akcijama za dobrobit zajednice svog naroda. Želi da njena knjiga pomogne u oslobođenju ovog naroda i suđenju Islamskoj državi, a u tome joj pomaže i advokatica za ljudska prava Amal Kluni.

*ALT

Malala Jusufzai

Dvadesetjednogodišnja Malala Jusufzai rođena je u gradu Mingora u Pakistanu. Ona je redovono pohađala nastavu sve dok talibani nisu zaposeli njen zavičaj u idiličnom Svatu. Ekstremisti su zabranili mnoge stvari, poput posedovanja televizora i sviranja muzike i žestoko su kažnjavali one koji nisu slušali naređenje. A onda su rešili da zatvore škole za devojčice, ali i da uvedu niz drugih šerijatskih pravila...

U januaru 2008. godine, kada je imala samo 11 godina, pozdravila se sa drugovima iz škole, ne znajući da li će ih ikada videti ponovo. Godine 2012, kada je imala samo 15 godina, na putu ka školi maskirani muškarac je ušao u školski autobus pitao: "Ko je Malala?", a potom joj je pucao u levu stranu glave samo zato što se zalagala za pravo na obrazovanje.

Probudila se deset dana kasnije u bolnici u Birmingemu u Engleskoj. Doktori i medicinske sestre su joj rekli za napad, a ljudi iz celog sveta su se molili za njen oporavak. Dve godine kasnije, nakon brojnih operacija i rehabilitacionih metoda, pridružila se porodici u novom domu u Velikoj Britaniji.

Osnovala je Malala fond, humanitarnu organizaciju koja daje svakoj devojci mogućnost da ostvari budućnost koju izabere. Upravo zbog tog rada, dobila je Novelovu nagradu za mir u decembru 2014. i postala najmlađa osoba koja je dobila ovu prestižnu nagradu.

*ALT

Majka Tereza

Agnesa Gondža Bojadži rođena je 26. avgusta 1910. godine u Skoplju u albansko-katoličkoj porodici, a najpoznatija je po svom humanitarnom radu. Katolička časna sestra je posvetila svoj život brizi o siromašnima, gladnima, bolesnima i umirućima u indijskom gradu Kalkuti.

Već sa 12 godina je znala da će služiti Bogu, sa 16 je postala časna sestra i pridružila se redu u Irskoj.

U Indiju se preselila 1929. godine, a 1946, osnovala je red “Misionarke milosrđa”, koji danas ima ustanove u 130 država u kojima se časne sestre brinu o neizlečivo bolesnoj deci. Brinula je o bebama, gladnima i najsiromašnijima, kazavši da "oni žive poput životinja ali umiru kao anđeli".

Godine 1979. ona je dobila Nobelovu nagradu za mir, kao mnogih drugih međunarodnih nagrada, među kojima se ističu najviše indijsko civilno odličje "Bharat ratna" iz 1980, za njen humanitarni rad, počasno državljanstvo SAD, Nagrada Albert Švajcer...

Umrla je 5. septembra 1997. u 87. godini od srčanog udara, a 19 godina nakon smrti, 2016. godine papa Franja proglasio je na svečanoj ceremoniji u Vatikanu Majku Terezu sveticom, zbog njenog humanitarnog rada.

*ALT

Marija Kiri

Najpoznatija je Marija Kiri, francusko-poljska fizičarka, rođena 1867. godine u Varšavi. Mlada naučnica je upoznala svog supruga Pjera Kirija u Parizu 1894, a venčali su se samo godinu kasnije. Godine 1903. Kirijeva je dobila Nobelovu nagradu iz fizike, koju je podelila zajedno sa Anrijem Bekerelom i svojim supurgom za rad na istraživanju radioaktivnosti. Ona je postala prva žena koja je osvojila Nobela.

Antoan Anri Bekerol je inspirisao Kirijevu da istražuje radioaktivnost, a ovaj tim je zajedno uspeo da pronađe mineral uran – pičblend, kao i dva druga radioaktivna elementa – radijum i polonijum.

Marijin život je obeležila tragedija kada je njen suprug Pjer 1906. godine stradao u saobraćajnoj nesreći. Nakon njegove smrti počela je da radi kao profesor na Sorboni, Univerzitetu u Parizu, i motivisala sebe da nastavi rad koji je započela sa mužem. Godine 1911. ona je nagrađena Nobelovom nagradom za hemiju, čime je postala prva žena koja je dobila dva Nobela.

Zanimljiv je podatak da je ćerka Marije i Pjera Kirija, Irena Žolio Kiri u velikoj meri pratila stope svojih roditelja po pitanju obrazovanja i kasnijeg rada. Ona je produbila naučni rad svojih roditelja i takođe postala dobitnica Nobelove nagrade.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare