Zdravlje žene

Preuredite dnevni raspored: Šta vam kaže vaš časovnik tela?

Možete li da “upakujete” više stvari u jednom danu, ako biste sve radili u optimalnom roku? Sve više istraživanja ukazuje na to da vam obraćanje pažnje na “časovnik tela” i njegove efekte na energiju i elan, može pomoći u otkrivanju različitih doba dana kada je većina ljudi najproduktivnija i obavlja određene zadatke, od rešavanja sukoba do kreativnog razmišljanja.

Petak, 30.01.2015.

16:52

Izvor: bizlife.rs

Default images

Podeli:

Raspored koji je zastupljen u životima velikog broja ljudi, često je sukobljen sa telom i prirodnim ritmom organizma. “Pravilan raspored, usaglašen sa “časovnikom tela” zasiguno poboljšava zdravlje, dok neuravnotežene, prekomerne obaveze podstiču nastanak dijabetesa, depresije, demencije, gojaznosti”, ističe profesor molekularne biologije Stiv Kej. Kada je organizam u stanju da uskladi funkcionisanje svih svojih metaboličkih, kardiovaskularnih i ponašajnih ritmova, to vam daje veliku prednost u svakodnevnom životu.

“Kada je u pitanju kognitivni rad, većina odraslih najbolje reaguje u prepodnevnim časovima”, kaže Kej. Kako telesna temperatura počinje da raste neposredno pre buđenja ujutru i nastavlja da raste tokom podneva – radna memorija, budnost i koncentracija se postepeno poboljšavaju. Proces može ubrzati i toplo jutarnje tuširanje. Sposobnost da se fokusirate na nešto obično počinje ubrzo nakon toga, kada se potpuno razbudite. Prema nedavnom istraživanju koje je vodio Robert Metčok, ljudi su najviše skloni distrakciji u periodu od podneva pa do 16 časova, kao i nakon obroka. “Dobro vreme” za pospanost i dremanje je 14 časova. Ukoliko ste u mogućnosti da sami sebi oblikujete radno vreme, probajte da sledite ove savete.

Iznenađujuće podatke, međutim, donela je studija sprovedena 2011. od strane magazina “Thinking & Reasoning”: Umor može da poveća stvaralačke moći. Mnogi ljudi probleme, koji zahtevaju otvoreno i pomno razmišljanje, često najbolje rešavaju u večernjim satima kada su umorni. Umor, kako smatra profesor psihologije Marek Vit, može dozvoliti umu da slobodno luta i istražuje alternativna rešenja.

Podrazumeva se da nije svačiji “časovnik tela” isti, što otežava usklađivanje prirodnih bioloških ritmova sa svakodnevnim planovima. Ranoranioci uglavnom odlaze na spavanje ranije i najproduktivniji su u prepodnevnim satima, dok su “noćne ptice” preko dana usporene, a najbolje funkcionišu uveče. I komunikacija sa prijateljima i kolegama ima svoje optimalne cikluse, pokazlo je jedno istraživanje. “Slanje mejlova rano ujutru sprečava kasnije prenatrpan inboks; poruke poslate u 6 časova izjutra imaju najveće šanse da budu pročitane”, kaže Dan Zarela, istraživač društvenih medija i naučnik, i dodaje: “Čitanje mejlova je kao čitanje novina. Proveravaš ih na početku dana”.

Kada je reč o Tviteru, evo šta je pokazalo istraživanje, sprovedeno od strane magazina “Science”, koje je trajalo više od dve godine, i uključivalo 509 miliona tvitova i 2,4 miliona korisnika ove društvene mreže: Čitanje tvitova u 8 ili 9 časova ujutru, budi optimizam, ljudi su skloni veselim tvitovima i revitovima, a manje porukama napisanim iz osećaja straha, ljutnje, besa, krivice. “Jedan od faktora koji utiče na to jeste prethodno višesatno spavanje koje okrepljuje i osvežava, zbog čega se ljudi osećaju poletno i entuzijastično”, smatra profesor sociologije na Univerzitetu Kornel, Majkl Velton Mejsi. Još jedno zanimljivo zapažanje ističe Zarela, ako želite da ljudi odgovaraju vaše tvitove, postavljajte ih između 15 časova i 18 časova, jer tada imaju najmanje energije da pišu svoje tvitove. A postavljanje statusa, linkova i fotografija na Fejsbuk u 20 časova, privlači najviše pažnje, jer je to vreme kada ljudi odmaraju nakon posla ili večere.

Prilikom odabira doba dana za vežbanje, vođenje računa o telesnom časovniku takođe može da poboljša rezultate. “Fizički učinak je obično najbolji, a rizik od povrede najmanji između 15 časova i 18 časova”, kaže Majkl Smolenski, vanredni profesor biomedicinskog inženjerstva na Teksas Univerzitetu. Snaga mišića svoj vrhunac dostiže između 14 časova i 18 časova, kada je za šest odsto iznad uobičajene, što utiče na vašu sposobnost da uspešnije vežbate i napredujete. Još jedan podsticaj za fizičku snagu dolazi iz pluća koji funkcionišu 17, 6 odsto efikasnije u 17 časova, nego u podne – navodi se u studiji asistenta profesora medicine Albani koledža, Borisa Medarova, u kojoj je ispitano 4,756 ljudi. Koordinacija očiju i ruku je najbolja u kasnim popodnevnim satima, što je pogodno za igranje tenisa ili bacanje frizbija. “Zglobovi i mišići su za čak 20 procenata fleksibilniji uveče, tako da se smanjuje i rizik od povrede”, ističe dr Smolenski. Ovi ritmovi tela su se pokazali tačnim, bez obzira na to koliko ste spavali ili da li ste nedavno jeli.

A da li postoji idealno vreme za jelo? MagazinCell Metabolism” je 2011. sproveo istraživanje, i povezao “ometanje” telesnog časovnika sa dobijanjem na telesnoj težini. Za eksperiment su uzeti miševi, podeljeni u dve grupe, čije su porcije hrane podrazumevale jednaku količinu kalorija: jednoj grupi je dozvoljeno da jede bilo kada, dok su miševi iz druge grupe smeli da jednu samo u periodu od osam časova, kada su prirodno budni i aktivni. Miševi iz druge grupe su za 40 odsto bili mršaviji, sa nižim nivoom holesterola i šećera u krvi. Iako je potrebno vršiti mnogo različitih istraživanja ovog tipa i na ljudima, dr Kej kaže da je ova studija pokazala da “ljudi nisu samo ono što jedu, već i ono kada jedu”.

Izvor: bizlife.rs
Foto: adamr/FreeDigitalPhotos.net

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare