NBS o plati guvernera

Plata guvernera Radovana Jelašića u prošloj godini iznosila je 412 hiljada i 175 dinara, objavila je na svom sajtu NBS.

Sreda, 27.02.2008.

14:54

Izvor: B92

Podrazumevana plava slika

Podeli:

Pošto će Jelašić, zbog visine svojih primanja, platiti porez na dohodak građana, NBS saopštava da je u proseku guvernerova mesečna zarada, po odbitku, u 2007. godini iznosila 382 hiljade i 700 dinara. Narodna banka Srbije istovremeno najvljuje da će informacije o pojedinačnim zaradama guvernera, viceguvernera, članova Saveta i generalnog sekretara NBS ubuduće uključivati u godišnji finansijski izveštaj.

Plata guvernera Radovana Jelasica u prosloj godini iznosila je 412 hiljada i 175 dinara, objavila je na svom sajtu NBS. Posto ce Jelasic, zbog visine svojih primanja, platiti porez na dohodak gradjana, NBS saopstava da je u proseku guvernerova mesecna zarada, po odbitku, u 2007. godini iznosila 382 hiljade i 700 dinara. Narodna banka Srbije istovremeno najvljuje da ce informacije o pojedinacnim zaradama guvernera, viceguvernera, clanova Saveta i generalnog sekretara NBS ubuduce ukljucivati u godisnji finansijski izvestaj. NBS o plati guvernera Zakon propisuje da ovakve informacije budu dostupne javnosti jer se radi o drzavnim sluzbenicima i drzavnom novcu. Medjutim, vecina funkcionera je cak i na zahtev skupstinskog Administrativnog odbora o visini primanja odgovorila tek posle intervencije poverenika za informacije od javnog znacaja. Poverenik za informacije od javnog znacaja je u septembru, u ime Administrativnog odbora Skupstine, zatrazio izvestaj o iznosima neto plata imenovanih i postavljenih lica u javnim preduzecima, agencijama i direkcijama ciji je osnivac Republika Srbija. Kako nam je rekao Rodoljub Sabic, vecina je na njegov zahtev pozitivno odgovorila. Ipak , neka Javna preduzeca i dalje nisu dostavila podatke o platama direktora, clanova Upravnih i nadzornih odbora, kaze predsednik Administrativnog odbora Dragan Todorovic iz Srpske radikalne stranke. "Jedno od tih preduzeca je NIS Petrol, zbog cega smo uputili i zahtev Vladi da izvrsi resenje jer su oni nadlezni za to. Kao sto smo uputili zahtev i za NBS i za Gradjevinsku direkciju Srbije. To su tri javna preduzeca koja nisu dostavila nikakve podatke", kaze on. Prica se ne zavrsava na platama, kaze Todorovic, jer postoje informacije i o drugim novcanim iznosima koji su na raspolaganju rukovodiocima javnih preduzeca. Zato je Administrativni odbor zatrazio podatke i o iznosima koje su rukovodeca lica pojedinacno utrosila iz fonda reprezentacije preduzeca, kolike su otpremnine imenovanih lica i koliko novca direktori trose putem platnih kartica preduzeca. Zahtevi gradjana, medija ili nevladinih organizacija u vezi sa informacijama o trosenju javnog novca gotovo po pravilu ostaju bez odgovora, kaze poverenik za informacije od javnog znacaja Rodoljub Sabic. Ocigledno je da kontrolni mehanizmi koji bi trebalo da sluze u borbi protiv korupcije u Srbiji slabo funkcionisu, ocenjuje Sabic. "Ako se vi suocite sa situacijom da oko 12 hiljada subjekata koji trose javni novac i koji imaju obavezu da Republickoj upravi za javne nabavke dostave izvestaj o tome kako to rade, kako dodeljuju te ugovore o javnima nabvavkama, a svoju obavezu izvrsi jedva nesto preko 2 hiljade. Za mene je to dramaticno. Ako s druge strane imate obavezu, opet po jednom antikorupcijskom zakonu kakav je Zakon o resavanju sukoba interesa, da oko 12 hiljada funkcionera dostavi izvestaj o kretanju svoje imovine i promenama, to ucini oko 3 i po hiljade, onda to opet govori samo za sebe", kaze Sabic. Rok u kome su organi drzavne vlasti bili obavezni da dostave svoje izvestaje o pruzanju informacija od javnog znacaja je istekao. Sluzba Poverenika obradjuje materijal i u toku marta ce Narodnoj skupstini podneti Izvestaj o primeni Zakona.

Zakon propisuje da ovakve informacije budu dostupne javnosti jer se radi o državnim službenicima i državnom novcu. Međutim, većina funkcionera je čak i na zahtev skupštinskog Administrativnog odbora o visini primanja odgovorila tek posle intervencije poverenika za informacije od javnog značaja.

Poverenik za informacije od javnog značaja je u septembru, u ime Administrativnog odbora Skupštine, zatražio izveštaj o iznosima neto plata imenovanih i postavljenih lica u javnim preduzećima, agencijama i direkcijama čiji je osnivač Republika Srbija.

Kako nam je rekao Rodoljub Šabić, većina je na njegov zahtev pozitivno odgovorila.

Ipak , neka Javna preduzeća i dalje nisu dostavila podatke o platama direktora, članova Upravnih i nadzornih odbora, kaže predsednik Administrativnog odbora Dragan Todorović iz Srpske radikalne stranke.

"Jedno od tih preduzeća je NIS Petrol, zbog čega smo uputili i zahtev Vladi da izvrši rešenje jer su oni nadležni za to. Kao što smo uputili zahtev i za NBS i za Građevinsku direkciju Srbije. To su tri javna preduzeća koja nisu dostavila nikakve podatke", kaže on.

Priča se ne završava na platama, kaže Todorović, jer postoje informacije i o drugim novčanim iznosima koji su na raspolaganju rukovodiocima javnih preduzeća.

Zato je Administrativni odbor zatražio podatke i o iznosima koje su rukovodeća lica pojedinačno utrošila iz fonda reprezentacije preduzeća, kolike su otpremnine imenovanih lica i koliko novca direktori troše putem platnih kartica preduzeća.

Zahtevi građana, medija ili nevladinih organizacija u vezi sa informacijama o trošenju javnog novca gotovo po pravilu ostaju bez odgovora, kaže poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić.

Očigledno je da kontrolni mehanizmi koji bi trebalo da služe u borbi protiv korupcije u Srbiji slabo funkcionišu, ocenjuje Šabić.

"Ako se vi suočite sa situacijom da oko 12 hiljada subjekata koji troše javni novac i koji imaju obavezu da Republičkoj upravi za javne nabavke dostave izveštaj o tome kako to rade, kako dodeljuju te ugovore o javnima nabvavkama, a svoju obavezu izvrši jedva nešto preko 2 hiljade. Za mene je to dramatično. Ako s druge strane imate obavezu, opet po jednom antikorupcijskom zakonu kakav je Zakon o rešavanju sukoba interesa, da oko 12 hiljada funkcionera dostavi izveštaj o kretanju svoje imovine i promenama, to učini oko 3 i po hiljade, onda to opet govori samo za sebe", kaže Šabić.

Rok u kome su organi državne vlasti bili obavezni da dostave svoje izveštaje o pružanju informacija od javnog značaja je istekao.

Služba Poverenika obrađuje materijal i u toku marta će Narodnoj skupštini podneti Izveštaj o primeni Zakona.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare