Srbija na putu pridruživanja EU
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je danas da Srbija ostaje na putu pridruživanja Evropskoj uniji (EU).
Sreda, 27.02.2008.
14:55
Izvor: Beta
"Srbija neće menjati jasno postavljeni cilj - da postane članica EU", kazao je Đelić novinarima u Beogradu pre sastanka novoformiranog Nacionalnog saveta za konkurentnost čiji je predsednik.
Potpredsednik Vlade Srbije Bozidar Djelic izjavio je danas da Srbija ostaje na putu pridruzivanja Evropskoj uniji (EU). "Srbija nece menjati jasno postavljeni cilj - da postane clanica EU", kazao je Djelic novinarima u Beogradu pre sastanka novoformiranog Nacionalnog saveta za konkurentnost ciji je predsednik. Srbija na putu pridruzivanja EU Djelic je naglasio da ce Srbija nastaviti "sa zustrim ekonomskim reformama koje ce joj obezbediti da postane ekonomski centar jugoistocne Evrope". Srbije se nalazi u teskom periodu, ali se nece samoizolovati i poslace jasne signale investitorima da su dobrodosli na srpsko trziste, dodao je Djelic. Vlada Srbije je, prema njegovim recima, jedinstvena u opredeljenju da ce biti otvorena za sve inostrane investitore, a plan je da ove godine priliv stranih investicija bude tri milijarde evra. Djelic je naglasio da su sve relevantne rejting agencije u najnovijim izvestajima potvrdile rejting Srbije, iako su navele odredjenu dozu zebnje zbog politickih desavanja. Na listi Svetskog ekonomskog foruma u Davosu Srbija je na 91. mestu medju 133 rangirane zemlje po konkurentnosti. Isticuci da je konkurentnost sposobnost zemlje, odnosno njene privrede da se nadmece sa drugim zemljama na svetskom trzistu, Djelic je rekao da je cilj Srbije da za tri godine popravi poziciju za 25 mesta i nadje se na mestu koju sada po konkurentnosti imaju Bugarska i Rumunija. U proteklin nekoliko godina Srbija je, kako je rekao, napredovala u poboljsanju konkurentnosti, ali se pogorsavala njena pozicija u odnosu na druge zemlje, jer su one brze napredovale. "Rast konkurentnosti je preduslov da se vise izvozi, sto omogucuju vece investicije, bez kojih nema otvaranja novih radnih mesta i ostvarivanje plana da se u narednih nekoliko godina stopa nezaposlenosti smanji sa 21 na 10 odsto", ukazao je Djelic. U Nacionalnom savetu za konkurentnost su, pored predstavnika Vlade i drzavnih institucija i privrednici, bankari i naucnici. Danasnjem konstituisanju tog tela prisustvovao je i guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelasic. Savet ce se, kako je pojasnio Djelic, truditi da obezbedi uslove za razvoj malih i srednjih preduzeca, infrastrukture, energetske efikasnosti, makroekonomskog i poslovnog ambijenta, finansijskog sektora i ljudskog kapitala. Medju oblasti cija se konkurentost ocenjuju u Srbiji su zdravstvo i primarno obrazovanje najbolje ocenjeni, zatim tehnoloski pismenost i velicina trzista. Najslabije ocene zasluzne su zbog opterecenja drzavnom regulacijom, slabe zastite manjinskih akcionara, stepena dominacije na trzistu, efikasnosti antimonopolske politike, odliva mozgova i slabe domace konkurencije. "Srbija ce nastaviti sa zustrim ekonomskim reformama", porucuje Djelic
Đelić je naglasio da će Srbija nastaviti "sa žustrim ekonomskim reformama koje će joj obezbediti da postane ekonomski centar jugoistočne Evrope".
Srbije se nalazi u teškom periodu, ali se neće samoizolovati i poslaće jasne signale investitorima da su dobrodošli na srpsko tržište, dodao je Đelić.
Vlada Srbije je, prema njegovim rečima, jedinstvena u opredeljenju da će biti otvorena za sve inostrane investitore, a plan je da ove godine priliv stranih investicija bude tri milijarde evra.
Đelić je naglasio da su sve relevantne rejting agencije u najnovijim izveštajima potvrdile rejting Srbije, iako su navele određenu dozu zebnje zbog političkih dešavanja.
Na listi Svetskog ekonomskog foruma u Davosu Srbija je na 91. mestu među 133 rangirane zemlje po konkurentnosti.
Ističući da je konkurentnost sposobnost zemlje, odnosno njene privrede da se nadmeće sa drugim zemljama na svetskom tržištu, Đelić je rekao da je cilj Srbije da za tri godine popravi poziciju za 25 mesta i nađe se na mestu koju sada po konkurentnosti imaju Bugarska i Rumunija.
U proteklin nekoliko godina Srbija je, kako je rekao, napredovala u poboljšanju konkurentnosti, ali se pogoršavala njena pozicija u odnosu na druge zemlje, jer su one brže napredovale.
"Rast konkurentnosti je preduslov da se više izvozi, što omogućuju veće investicije, bez kojih nema otvaranja novih radnih mesta i ostvarivanje plana da se u narednih nekoliko godina stopa nezaposlenosti smanji sa 21 na 10 odsto", ukazao je Đelić.
U Nacionalnom savetu za konkurentnost su, pored predstavnika Vlade i državnih institucija i privrednici, bankari i naučnici. Današnjem
konstituisanju tog tela prisustvovao je i guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić.
Savet će se, kako je pojasnio Đelić, truditi da obezbedi uslove za razvoj malih i srednjih preduzeća, infrastrukture, energetske efikasnosti, makroekonomskog i poslovnog ambijenta, finansijskog sektora i ljudskog kapitala.
Među oblasti čija se konkurentost ocenjuju u Srbiji su zdravstvo i primarno obrazovanje najbolje ocenjeni, zatim tehnološki pismenost i
veličina tržišta.
Najslabije ocene zaslužne su zbog opterećenja državnom regulacijom, slabe zaštite manjinskih akcionara, stepena dominacije na tržištu,
efikasnosti antimonopolske politike, odliva mozgova i slabe domaće konkurencije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 1
Pogledaj komentare