Roditeljstvo

Deca koja su imala traumatično detinjstvo – razviće ovih 5 veština

Istraživanja pokazuju da trauma iz detinjstva može ostaviti dugotrajne posledice na razvoj mozga i doprineti problemima poput anksioznosti, depresije, napada panike i PTSP-a, jer telo, emocije i um pamte rana iskustva.

10.02.2026.

8:35

Izvor: Index.hr

0
Deca koja su imala traumatično detinjstvo – razviće ovih 5 veština
photodaria/Shutterstock

Podeli:

Ipak, brojni ljudi koji su odrastali u teškim okolnostima uspeli su da se oporave i izgrade ispunjen život. Iako trauma može oblikovati način na koji se mozak "povezuje", njeni se efekti mogu prevazići učenjem ključnih veština preživljavanja koje pomažu u izgradnji samopoštovanja, zdravih odnosa i osećaja smisla.

Upravo su ove veštine zajedničke ljudima koji su, uprkos teškom detinjstvu, uspeli da izgrade zdrav i ispunjen život.

Naučili su da veruju drugima i da im se otvore

Ljudi koji su u detinjstvu proživeli traumu često su veliki deo energije trošili na preživljavanje, zbog čega im je u odraslom dobu teško da se približe drugima. Istraživanja pokazuju da osobe koje su doživele dugotrajnu traumu, naročito pre desete godine, češće razvijaju hroničnu izolaciju.

Oni koji su se oporavili naučili su da se suprotstave tom obrascu tako što su dopustili drugima da ih vide onakvima kakvi jesu, gradeći bliske odnose s malim krugom pouzdanih ljudi i postepeno obnavljajući osećaj sopstvene vrednosti, piše YourTango.

Deca koja su imala traumatično detinjstvo – razviće ovih 5 veština
triocean/shutterstock

Dali su prednost brizi o sebi, fizički i emocionalno

Osobe s traumatičnim detinjstvom često zanemaruju sebe, bilo zbog osećaja da ne zaslužuju brigu ili zbog nesvesnog održavanja niskog nivoa energije i povlačenja. Studija objavljena u European Journal of Psychotraumatology pokazala je da trauma iz detinjstva ima dugoročne efekte na emocionalno i fizičko zdravlje, uključujući stres, probleme sa spavanjem i slabije emocionalno stanje.

Ista studija navodi da su osobe koje su ulagale u san, ishranu i emocionalnu obradu imale znatno bolje zdravstvene ishode od onih koje su se zanemarivale.

Deca koja su imala traumatično detinjstvo – razviće ovih 5 veština
Mish.El/Shutterstock

Prestali su da se oslanjaju na odbrambene mehanizme

Rana trauma, poput zlostavljanja ili zanemarivanja, povezuje se s razvojem disfunkcionalnih odbrambenih mehanizama i strategija suočavanja koje su nekada pomagale u preživljavanju.

Studija iz 2025. godine ističe da je prepoznavanje tih obrazaca ključno jer, iako su nekada bili zaštitni, u odraslom dobu mogu narušavati odnose i svakodnevno funkcionisanje. Ljudi koji su se oporavili naučili su da prepoznaju koje im strategije više ne služe i postepeno ih napuste.

Razvili su hrabrost da krenu napred

Nakon prepoznavanja sopstvenih odbrambenih reakcija, sledeći korak bio je svesno biranje drugačijeg ponašanja. Studija iz 2023. godine definiše hrabrost kao delovanje uprkos strahu i navodi da takav pristup može smanjiti stres kod osoba koje se oporavljaju od traume.

Deca koja su imala traumatično detinjstvo – razviće ovih 5 veština
Bilanol/Shutterstock

Naučili su da traže pomoć

Jedan od najefikasnijih načina za smanjenje srama, krivice i osećaja izolacije jeste pripadnost bliskoj zajednici ljudi koji pružaju podršku. Ljudi koji su se uspešno nosili s traumom naučili su da traže pomoć kada im je potrebna i da se oslone na druge, svesni da niko ne može sam uočiti sopstvene slepe tačke.

Bliski odnosi i uzajamna podrška jedan su od najtrajnijih načina zaceljivanja emocionalnih rana iz detinjstva.

loader