Roditeljstvo

3 metode vaspitanja su vrlo loše za decu, a kod nas su veoma popularne

Odgajanje dece sigurno je najlepši, ali i najteži zadatak na svetu. Roditelji daju sve od sebe da mališane vaspitaju što bolje, ali naravno da na tom putu prave greške, što je sasvim normalno.

18.03.2025.

8:38

Izvor: Yumama/Nataša Zlatković

2
3 metode vaspitanja su vrlo loše za decu, a kod nas su veoma popularne
Media_Photos/Shutterstock

Podeli:

Mame i tate širom sveta koriste različite metode za vaspitanje dece. Neke su efikasnije, bolje, druge su lošije, i iako ne postoji jedan metod za koji se može reći da je idealan, psihijatar dr Mark Trevers je otkrio koja tri se smatraju štetnim za decu.

1. Autoritarni način vaspitanja

Ono što je karakteristično za ovaj metod odgajanja dece jeste kontrola umesto razgovora. Odlikuje ga i nizak nivo emocionalne bliskosti, može se reći da je veoma strog metod vaspitanja, a glavni ciljevi su poslušnost, disciplina i pravila.

Deci se ne objašnjava zašto nešto treba da se radi na ovaj način, a ne drugačije, do određenog uzrasta se gotovo ne uzimaju u obzir njihova mišljenja i sklonosti, a svaka neposlušnost se strogo kažnjava. Ovaj metod vaspitanja ranije je bio posebno popularan.

3 metode vaspitanja su vrlo loše za decu, a kod nas su veoma popularne
shutterstock, PeopleImages.com - Yuri A

Zašto je ovaj metod loš

Prema nekim studijama, deca koja odrastaju u porodicama koje neguju autoritarni stil roditeljstva često osećaju da njihove emocije i želje nisu važne. Oni malo osetljiviji među njima postaju povučeni, pate od niskog samopoštovanja i straha od greške, a jači postaju buntovnici, kojima bunt postaje jedini način da se izraze.

Osim toga, autoritarno vaspitanje kod deteta stvara osećanje da ljubav mora da se zasluži pravilnim ponašanjem. To sprečava razvoj zdravih odnosa u odraslom dobu, gde nisu važna samo pravila, već i poverenje, fleksibilnost i međusobno prihvatanje.

2. Permisivni metod vaspitanja

Popustljivi stil roditeljstva, koji se naziva i permisivnim roditeljstvom, karakterističan je po visokom stepenu emocionalne bliskosti i skoro potpunim odsustvom pravila i zahteva prema detetu. 

Roditelji se trude da detetu budu "najbolji prijatelji", dozvoljavaju mu da radi šta god hoće, izbegavaju sukobe i strogost. Fraza "ali on/a je dete" tipična je za pristalice ovog stila.

Zašto je loš ovaj metod

Ovaj stil izgleda idealan za dete – ono dobija bezuslovnu ljubav i zaštitu u svakoj situaciji. Ali istraživanja pokazuju da to lišava mališana unutrašnje podrške i jasnih smernica. Bez pravila i granica, ono ne razume šta sme, a šta ne sme da radi. 

3 metode vaspitanja su vrlo loše za decu, a kod nas su veoma popularne
Lucky Business/Shutterstock

Pored toga, nedostatak odgovornosti za sopstvene postupke ga sprečava da uči iz grešaka i shvata posledice svojih postupaka, prenosi portal "Parents" (parents.ru).

Prema studiji iz 2016. deca vaspitana na ovaj način često odrastaju sa osećanjem da ceo svet treba da se prilagodi njihovim željama. Teže im je da se prilagode zahtevima škole, a kasnije i fakulteta ili poslodavca, i da grade odnose u timu ili u paru – svuda gde je potrebna disciplina, odgovornost i sposobnost kompromisa.

Takođe im je neverovatno teško da se nose sa odbijanjima i situacijama kada njihova očekivanja nisu ispunjena.

3. Otuđeni metod vaspitanja

Za ovaj stil roditeljstva karakteristična je kombinacija potpune slobode sa minimalnim uplitanjem roditelja u život deteta. Roditelji obezbeđuju detetu osnovne potrebe – hranu, odeću, krov nad glavom, ali pritom gotovo da ih ne zanima kako dete živi, ko su mu prijatelji, njegovi uspesi i brige.

3 metode vaspitanja su vrlo loše za decu, a kod nas su veoma popularne
Mabuka/Shutterstock

Zašto je loš ovaj metod vaspitanja

Ovaj metod vaspitanja se graniči sa emocionalnim i fizičkim zapostavljanjem – iako roditelji iskreno veruju da sve rade za dobro deteta i da mu samo daju prostora da bude nezavisno. 

Međutim, ovi mališani se često osećaju usamljeno, zapostavljeno, imaju nisko samopoštovanje jer osećaju kao da nisu važni ni svojim najbližima.

Prema jednom istraživanju iz 2022. godine, deca iz takvih porodica češće pate od anksioznih poremećaja, depresije i problema u ponašanju. U odraslom dobu teško grade odnose poverenja, a rizik od "upadanja u loše društvo" ili neke zavisnosti znatno je veći nego kod drugih.