Roditeljstvo

Ovu veštinu imaju samo deca vaspitana 80-ih i 90-ih, danas je deca nemaju

Roditeljstvo nikada ne treba da bude savršeno i danas je vaspitanje dece mnogo drugačije od nekadašnjeg, a koliko je dobar za vaše dete? Evo šta kaže psiholog.

11.03.2026.

8:59

Izvor: Index.hr

0
Ovu veštinu imaju samo deca vaspitana 80-ih i 90-ih, danas je deca nemaju
guruXOX/Shutterstock

Podeli:

Zbog sve veće anksioznosti kod dece, mnogi roditelji se boje da će sopstveni nemir preneti na njih. Upravo zato neki stručnjaci danas ističu da su deca vaspitavana 80-ih i 90-ih češće razvijala mirno samopouzdanje i samosvest koje današnjoj deci često nedostaju.

Takav pristup podrazumevao je više slobode, manje stalnog nadzora i više prilika da deca uče na sopstvenim greškama. Stručnjaci upozoravaju da, uz genetiku, i stil roditeljstva ima velik uticaj na to da li će dete postati anksiozno. Britanski dečji psihoanalitičar D. W. Winnicott još je 1953. skovao termin "dovoljno dobra majka". Njegov koncept polazi od toga da roditelj ne mora biti savršen, nego da upravo ta nesavršenost može biti korisna za detetov razvoj.

Ovu veštinu imaju samo deca vaspitana 80-ih i 90-ih, danas je deca nemaju
ElenaEmiliya/Shutterstock

Umesto da dete štite od svake neprijatnosti, "dovoljno dobri" roditelji dozvoljavaju mu da samo proživi to iskustvo i postepeno razvije otpornost. Takav pristup mogao bi pomoći mnogoj deci da steknu mirnije i stabilnije samopouzdanje.

Važno je razlikovati pripremu od brige

Poslednjih godina raste interes za slobodnije vaspitanje. Taj pristup podrazumeva da roditelji detetu daju više prostora, pa čak i mogućnost da pogreši ili se lakše povredi, kako bi naučilo da se nosi sa stresom i neuspehom. Stručnjaci upozoravaju da deca treba da pomeraju granice i preuzimaju rizike, dok roditeljski strah često dovodi do preterane kontrole.

Ovu veštinu imaju samo deca vaspitana 80-ih i 90-ih, danas je deca nemaju
Jacob Lund/Shutterstock

Studije su pokazale da roditelji čije su emocije dominantno utemeljene na strahu taj strah nesvesno prenose na decu, koja najviše uče posmatrajući upravo njih. Dakle, roditelji najpre treba da pomognu sebi i nauče da upravljaju sopstvenim mislima i brigama. Važno je razlikovati pripremu od brige: priprema znači naučiti dete korisnim i zaštitnim navikama, dok stalna zabrinutost samo prenosi strah.

Stručnjaci savetuju i promenu ličnog narativa, odnosno da se umesto najgorih scenarija roditelji usmere na smirenije i realnije ishode. Ne samo da je u redu grešiti kao roditelj nego je, prema ovom pristupu, to često i zdravije za dete jer mu pomaže da postane samostalnije.