Janjić: Pružati argumente
Dušan Janjić kaže da Beograd ne treba da osuđuje izjavu britanskog šefa diplomatije da je put ka nezavisnosti Kosova gotovo neizbežan
Nedelja, 12.03.2006.
10:34
Izvor: B92
Tim Beograda za pregovore o Kosovu sutra utvrđuje platformu, pred odlazak u Beč, na drugu rundu razgovora o statusu koja je zakazana za 17. mart. Ovog puta na dnevnom redu je ekonomska situacija u pokrajni i ekonomski odnosi sa Srbijom.
Dusan Janjic kaze da Beograd ne treba da osudjuje izjavu britanskog sefa diplomatije da je put ka nezavisnosti Kosova gotovo neizbezan Tim Beograda za pregovore o Kosovu sutra utvrdjuje platformu, pred odlazak u Bec, na drugu rundu razgovora o statusu koja je zakazana za 17. mart. Ovog puta na dnevnom redu je ekonomska situacija u pokrajni i ekonomski odnosi sa Srbijom. Janjic: Pruzati argumente Analiticar Dusan Janjic kaze za B92 da je upravo to pitanje jedno od najvaznijih i za Srbiju i za Albance, a da se oko privrede Kosova lome koplja i u samoj Kontakt grupi. Britanske kompanije zainteresovane su za rudnike i druga prirodna bogatstva Kosova i zato se Dzeku Strou zuri da se status pokrajne sto pre utvrdi. Tim recima predsednik Foruma za etnicke odnose, Dusan Janjic, objasnjava poslednju izjavu sefa Forin ofisa, da ce Kosovo najverovatnije biti nezavisno: "Ne znam koji se to put ponavlja iz Britanije i imamo stalno istu reakciju. Da vas podsetim da je maja prosle godine Covic vikao na britanskog ambasadora u Njujorku, jako se naljutio na njega. Vidim da se sada i gospodin Draskovic naljutio. Kad vi vicete i kad se ljutite znaci da ste slabi, da niste shvatili sta vam se porucuje". Strategija Vlade Srbije, smatra Janjic, trebalo bi da bude spoljnopoliticko priblizavanje upravo Britaniji i evroatlanskim integracijama, jer svoju imovinu u pokrajni Srbija moze da zastiti samo ako pokaze da je u predstojecoj privatizaciji pozeljniji partner od UNMIK-a. U suprotnom, kako kaze Janjic, medjunarodna zajednica lako moze da iskoristi argument da je zapravo rec o drustvenoj svojini na koju mogu da polazu pravo kosovske privremene institucije: "Jedina stvar u ekonomiji koja interesuje Kontakt-grupu jeste ko ce da prodaje rude i ko ce da vlada elektroprivredom. Dakle, ne budimo naivni, vecina Kontakt-grupe bi radije da kupuje od UNMIK-a, pa makar posle isla na Medjuanrodni sud pravde i makar platila naknadnu stetu, jer smatra da je to kraci put, da dovedu za dve-tri godine multinacionalne kompanije, da ozive privredu Kosova". Argument koji u Becu planira da iskoristi ekonomski tim za Kosovo i Metohiju, jeste to sto pokrajna, kada bi dobila nezavisnost, ne bi bila sposobna da sama isplacuje svoje dugove, kao i to sto Beograd, vec tri godine, to cini u njeno ime. Janjic smatra da je pogresno sto je Srbija dozvolila da medjunarodni posrednik Marti Ahtisari direktno razgovara sa predstavnicima Medjunarodnog monetarnog fonda: "Ne moze Ahtisari mimo Srbije da ide da razgovara sa Svetskom bankom o otpisu dugova, a da Srbiju nudi da njiima isto otpisu. Ako ste dozvolili Ahtisariju da ide s vasim znanjem, a ne znam da li je to bila tema razgovora tokom njegove posete, vi ste se odrekli prava. U tome je problem. Ono sto Srbija sada treba da dobije jeste da svoja potrazivanja pretvori u prava". U vreme SFRJ Kosovo je tretirano kao nerazvijeno podrucje i po tom osnovu iz saveznih fondova dobijalo je pomoc koja se ukupno procenjuje na nekoliko milijardi dolara. Sporazumom o sukcesiji sa bivsim republikama Srbija je njihova ulaganja u pokrajnu prakticno isplatila i sada moze da potrazuje taj novac ili da, kako predlaze Janjic, pretvori ta potrazivanja u prava nad imovinom u pokrajni.
Analitičar Dušan Janjić kaže za B92 da je upravo to pitanje jedno od najvažnijih i za Srbiju i za Albance, a da se oko privrede Kosova lome koplja i u samoj Kontakt grupi.
Britanske kompanije zainteresovane su za rudnike i druga prirodna bogatstva Kosova i zato se Džeku Strou žuri da se status pokrajne što pre utvrdi. Tim rečima predsednik Foruma za etničke odnose, Dušan Janjić, objašnjava poslednju izjavu šefa Forin ofisa, da će Kosovo najverovatnije biti nezavisno: "Ne znam koji se to put ponavlja iz Britanije i imamo stalno istu reakciju. Da vas podsetim da je maja prošle godine Čović vikao na britanskog ambasadora u Njujorku, jako se naljutio na njega. Vidim da se sada i gospodin Drašković naljutio. Kad vi vičete i kad se ljutite znači da ste slabi, da niste shvatili šta vam se poručuje".
Strategija Vlade Srbije, smatra Janjić, trebalo bi da bude spoljnopolitičko približavanje upravo Britaniji i evroatlanskim integracijama, jer svoju imovinu u pokrajni Srbija može da zaštiti samo ako pokaže da je u predstojećoj privatizaciji poželjniji partner od UNMIK-a.
U suprotnom, kako kaže Janjić, međunarodna zajednica lako može da iskoristi argument da je zapravo reč o društvenoj svojini na koju mogu da polažu pravo kosovske privremene institucije: "Jedina stvar u ekonomiji koja interesuje Kontakt-grupu jeste ko će da prodaje rude i ko će da vlada elektroprivredom. Dakle, ne budimo naivni, većina Kontakt-grupe bi radije da kupuje od UNMIK-a, pa makar posle išla na Međuanrodni sud pravde i makar platila naknadnu štetu, jer smatra da je to kraći put, da dovedu za dve-tri godine multinacionalne kompanije, da ožive privredu Kosova".
Argument koji u Beču planira da iskoristi ekonomski tim za Kosovo i Metohiju, jeste to što pokrajna, kada bi dobila nezavisnost, ne bi bila sposobna da sama isplaćuje svoje dugove, kao i to što Beograd, već tri godine, to čini u njeno ime. Janjić smatra da je pogrešno što je Srbija dozvolila da međunarodni posrednik Marti Ahtisari direktno razgovara sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda: "Ne može Ahtisari mimo Srbije da ide da razgovara sa Svetskom bankom o otpisu dugova, a da Srbiju nudi da njiima isto otpišu. Ako ste dozvolili Ahtisariju da ide s vašim znanjem, a ne znam da li je to bila tema razgovora tokom njegove posete, vi ste se odrekli prava. U tome je problem. Ono što Srbija sada treba da dobije jeste da svoja potraživanja pretvori u prava".
U vreme SFRJ Kosovo je tretirano kao nerazvijeno područje i po tom osnovu iz saveznih fondova dobijalo je pomoć koja se ukupno procenjuje na nekoliko milijardi dolara. Sporazumom o sukcesiji sa bivšim republikama Srbija je njihova ulaganja u pokrajnu praktično isplatila i sada može da potražuje taj novac ili da, kako predlaže Janjić, pretvori ta potraživanja u prava nad imovinom u pokrajni.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 6
Pogledaj komentare