NAPETOST U ZAGREBU PRED SAMIT ZEMALJA EU I ZAPADNOG BALKANA

NAPETOST U ZAGREBU PRED SAMIT ZEMALJA EU I ZAPADNOG BALKANA Temperatura u glavnom gradu Hrvatske raste srazmjerno brzini kojom se priblizava predstojeci samit zemalja Evropske unije i Zapadnog Balkana, javlja specijalni izvjestac agencije SENSE, Zekerijah Smajic. Iako je s tehnicke strane sve spremno, ukljucujuci i nabavku luksuznih mercedesa koji bi do srijede trebali stici iz Njemacke, nervozu organizatora povecavaju nepopustljivi lideri sindikata i udruzenja hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata (HVIDRA). Prvi (sindikat) zele upozoriti sefove drzava ili vlada EU na ekonomsku krizu u zemlji a drugi ne odustaju od namjere da na dan samita izraze nezadovoljstvo zbog dolaska jugoslovenskog predsjednika Kostunice u Zagreb "bez isprike". Vodja zagrebackog ureda Hrvatske udruge sindikata (HUS) Mario Ivekovic, najavio da ce do kraja dana protiv policijskih organa koji su zabranili mirna okupljanja radnika, podnijeti tuzbu Ustavnom sudu Hrvatske, a istog dana ce se na sindikalnim forumima odluciti da li, uprkos sluzbenim zabranama, izaci na ulice, da li poslusati vapaje vladinih sluzbenika da se "ne blati obraz drzave", ili ce se radnistvo u petak okupiti na mjestima koja nece biti na oku visokim gostima. Mozda su i ovo razlozi sto zagrebacka policija i MUP oklijevaju sa objavom sheme po kojoj ce se u cetvrtak i petak odvijati saobracaj u Zagrebu, kako bi sto duze drzali sindikate i HVIDRU u neizvjesnosti i "dezorjentaciji". Rukovodstvo hrvatskog udruzenja vojnih invalida domovinskog rata u utorak je ponovo podrzalo zagovornike protesta zbog dolaska jugoslovenskog predsjednika Vojislava Kostunice, od kojeg se trazi da se prije dolaska u Zagreb javno izvini zbog "masovnih ratnih zlocina i neprocjenjive stete koju je SR Jugoslavija nanijela Hrvatskoj". Iako Organizacionom odboru samita sluzbeno jos nije potvrdjen dolazak jugoslovenskog sefa drzave, hrvatski zvanicnici ne iskljucuju ni njegov dolazak ni izvinjenje. "Ne znam hoce li se ispricati, ali bilo bi primjereno da to ucini, a na samitu ce za to imati dosta prilika", izjavio je pomocnik ministra vanjskih poslova Hrvatske, Vladimir Drobnjak, na posljednjem brifingu za novinare uoci samita. Sve clanice EU, bez izuzetka, zarko zele vidjeti Kostunicu u Zagrebu, smatrajuci to jos jednom svojom velikom diplomatskom pobjedom na Balkanu i konkretnim prilogom ideji o regionalnom povezivanju - tom glavnom preduslovu za ukljucivanje Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i SR Jugoslavije u evropske integracione procese. Hrvatskoj se trenutno najvise zuri kako bi nadomjestila vrijeme izgubljeno za Tudjmanove vladavine, a Srbiju euforicno guraju Sjedinjene Americke Drzave i Evropska unija, kako bi se iskupili pred gradjanima ove zemlje koji su osam godina kaznjavani jer su tolerisali Milosevicevu diktaturu protiv koje Zapad nije imao lijeka. Kakva ce ulicna atmosfera biti u cetvrtak i petak u Zagrebu, nije moguce predvidjeti, jer su i vlada i nezadovoljnici rezolutni u svojim stavovima. Utisak je, medjutim, da je vlast neosnovano kruta u pokusaju stvaranja laznih predodzbi o blagostanju svoga radnistva, ili o ushicenosti gradjana zbog dolaska jugoslovenskog predsjednika. Ni jedno ni drugo danasnjoj Hrvatskoj nije potrebno. Evropski drzavnici su i sami suoceni sa problemima 18 miliona nezaposlenih, sa dramaticnim padom vrijednosti zajednicke valute, sa sporim oporavkom svojih ekonomija. Zgrada Evropske komisije i Ministarskog vijeca u Briselu gotovo jednom nedjeljno su okovane bodljikavom zicom koja zvanicnike i evrobirokratiju razdavaja od protestanata, a samiti u Helsinkuju, Lisabonu, Biaricu i mnogi prethodni, imali su takodje paralelne tokove - u dvoranama i na ulici. Opseg tih demonstracija je itekako bio kontrolisan, ali jedno od elementarnih demokratskih prava nije moglo biti zakinuto. Zasto bi to cinile vlasti u Hrvatskoj koje upravo na zagrebackom samitu moraju dokazati da su za demokratiju evropskih standarda.

Temperatura u glavnom gradu Hrvatske raste srazmjerno brzini kojom se priblizava predstojeci samit zemalja Evropske unije i Zapadnog Balkana, javlja specijalni izvjestac agencije SENSE, Zekerijah Smajic. Iako je s tehnicke strane sve spremno, ukljucujuci i nabavku luksuznih mercedesa koji bi do srijede trebali stici iz Njemacke, nervozu organizatora povecavaju nepopustljivi lideri sindikata i udruzenja hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata (HVIDRA). Prvi (sindikat) zele upozoriti sefove drzava ili vlada EU na ekonomsku krizu u zemlji a drugi ne odustaju od namjere da na dan samita izraze nezadovoljstvo zbog dolaska jugoslovenskog predsjednika Kostunice u Zagreb "bez isprike".

Vodja zagrebackog ureda Hrvatske udruge sindikata (HUS) Mario Ivekovic, najavio da ce do kraja dana protiv policijskih organa koji su zabranili mirna okupljanja radnika, podnijeti tuzbu Ustavnom sudu Hrvatske, a istog dana ce se na sindikalnim forumima odluciti da li, uprkos sluzbenim zabranama, izaci na ulice, da li poslusati vapaje vladinih sluzbenika da se "ne blati obraz drzave", ili ce se radnistvo u petak okupiti na mjestima koja nece biti na oku visokim gostima. Mozda su i ovo razlozi sto zagrebacka policija i MUP oklijevaju sa objavom sheme po kojoj ce se u cetvrtak i petak odvijati saobracaj u Zagrebu, kako bi sto duze drzali sindikate i HVIDRU u neizvjesnosti i "dezorjentaciji".

Rukovodstvo hrvatskog udruzenja vojnih invalida domovinskog rata u utorak je ponovo podrzalo zagovornike protesta zbog dolaska jugoslovenskog predsjednika Vojislava Kostunice, od kojeg se trazi da se prije dolaska u Zagreb javno izvini zbog "masovnih ratnih zlocina i neprocjenjive stete koju je SR Jugoslavija nanijela Hrvatskoj". Iako Organizacionom odboru samita sluzbeno jos nije potvrdjen dolazak jugoslovenskog sefa drzave, hrvatski zvanicnici ne iskljucuju ni njegov dolazak ni izvinjenje. "Ne znam hoce li se ispricati, ali bilo bi primjereno da to ucini, a na samitu ce za to imati dosta prilika", izjavio je pomocnik ministra vanjskih poslova Hrvatske, Vladimir Drobnjak, na posljednjem brifingu za novinare uoci samita.

Sve clanice EU, bez izuzetka, zarko zele vidjeti Kostunicu u Zagrebu, smatrajuci to jos jednom svojom velikom diplomatskom pobjedom na Balkanu i konkretnim prilogom ideji o regionalnom povezivanju - tom glavnom preduslovu za ukljucivanje Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i SR Jugoslavije u evropske integracione procese. Hrvatskoj se trenutno najvise zuri kako bi nadomjestila vrijeme izgubljeno za Tudjmanove vladavine, a Srbiju euforicno guraju Sjedinjene Americke Drzave i Evropska unija, kako bi se iskupili pred gradjanima ove zemlje koji su osam godina kaznjavani jer su tolerisali Milosevicevu diktaturu protiv koje Zapad nije imao lijeka.

Kakva ce ulicna atmosfera biti u cetvrtak i petak u Zagrebu, nije moguce predvidjeti, jer su i vlada i nezadovoljnici rezolutni u svojim stavovima. Utisak je, medjutim, da je vlast neosnovano kruta u pokusaju stvaranja laznih predodzbi o blagostanju svoga radnistva, ili o ushicenosti gradjana zbog dolaska jugoslovenskog predsjednika. Ni jedno ni drugo danasnjoj Hrvatskoj nije potrebno. Evropski drzavnici su i sami suoceni sa problemima 18 miliona nezaposlenih, sa dramaticnim padom vrijednosti zajednicke valute, sa sporim oporavkom svojih ekonomija. Zgrada Evropske komisije i Ministarskog vijeca u Briselu gotovo jednom nedjeljno su okovane bodljikavom zicom koja zvanicnike i evrobirokratiju razdavaja od protestanata, a samiti u Helsinkuju, Lisabonu, Biaricu i mnogi prethodni, imali su takodje paralelne tokove - u dvoranama i na ulici. Opseg tih demonstracija je itekako bio kontrolisan, ali jedno od elementarnih demokratskih prava nije moglo biti zakinuto. Zasto bi to cinile vlasti u Hrvatskoj koje upravo na zagrebackom samitu moraju dokazati da su za demokratiju evropskih standarda.