Uticaj religije na lečenje
Mali broj tema može izazvati ozbiljnu raspravu između doktora kao pitanje povezanosti religije i lečenja, međutim istraživanje sprovedeno u Americi pokazalo je da se doktori ipak u velikoj meri oslanjaju na veru prilikom lečenja pacijenata.
Sreda, 11.04.2007.
16:05
Uticaj religije na lecenje Doktori godinama raspravljaju o uticaju religije i vere na zdravlje pacijenata ali je veoma malo toga postignuto. Doktor Far Karlin sa Univerziteta u Cikagu je zajedno sa kolegama resio da prouci odnos koji doktori imaju prema religiji i lecenju pacijenata. Istrazivanje je pokazalo da vecina doktora na poslu pored „doktorskog“ stava koristi i svoje licne stavove i verovanja prilikom lecenja pacijenata. „Ovo je samo jos jedan dokaz koji pokazuje da doktori ipak nisu toliko objektivni koliko smo mislili, oni nisu neutralni naucnici. Njihove verske obaveze mogu i te kako uticati na nacin na koji postupaju sa pacijentima i tumace podatke“, izjavio je Karlin. Karlin je 2003. godine poslao upitnik na preko 2.000 slucajno odabranih adresa doktora starosti do 65 godina. Vise od 63 posto poslatih anketa vraceno je natrag popunjeno, dok je prosecna starost ispitanika iznosila 49 godina. Vise od 85 ispitanih doktora smatra da religija i vera imaju pozitivan uticaj na pacijenta, dok je 6 posto izjavilo da vera cesto moze dovesti do cudesnog izlecenja pacijenata koji boluju od najtezih bolesti. Doktori su takodje zakljucili da u 75 posto slucajeva vera moze pomoci pacijentu prilikom bolesti, dajuci mu snage za pozitivno razmisljanje o izlecenju, medjutim oko 7 posto pacijenata zahvaljujuci religiji moze razviti negativne emocije kao sto su krivica i nervoza, dok 4 posto pacijenata koristi religiju kako bi izbegli odgovornost za brigu o sopstvenom zdravlju. Doktori koji su izrazito religiozni uvek ce radije sagledati pozitivne strane uticaja vere na njihove pacijente i cesce ce izjaviti da religija ima veliki uticaj na zdravlje pacijenata i njihov oporavak. Istrazivaci su opomenuli doktore da moraju biti jako pazljivi prilikom ispoljavanja sopstvenih religioznih stavova posto oni mogu uticati na njihov rad i odnos sa pacijentima. „Religiozni stavovi u velikoj meri ce uticati na nacin na koji doktori reaguju na duhovnu zabrinutost svojih pacijenata“, dodao je Karlin. Mali broj tema moze izazvati ozbiljnu raspravu izmedju doktora kao pitanje povezanosti religije i lecenja, medjutim istrazivanje sprovedeno u Americi pokazalo je da se doktori ipak u velikoj meri oslanjaju na veru prilikom lecenja pacijenata. Mali broj tema moze izazvati ozbiljnu raspravu izmedju doktora kao pitanje povezanosti religije i lecenja, medjutim istrazivanje sprovedeno u Americi pokazalo je da se doktori ipak u velikoj meri oslanjaju na veru prilikom lecenja pacijenata.
Doktori godinama raspravljaju o uticaju religije i vere na zdravlje pacijenata ali je veoma malo toga postignuto.
Doktor Far Karlin sa Univerziteta u Čikagu je zajedno sa kolegama rešio da prouči odnos koji doktori imaju prema religiji i lečenju pacijenata. Istraživanje je pokazalo da većina doktora na poslu pored „doktorskog“ stava koristi i svoje lične stavove i verovanja prilikom lečenja pacijenata.
„Ovo je samo još jedan dokaz koji pokazuje da doktori ipak nisu toliko objektivni koliko smo mislili, oni nisu neutralni naučnici. Njihove verske obaveze mogu i te kako uticati na način na koji postupaju sa pacijentima i tumače podatke“, izjavio je Karlin.
Karlin je 2003. godine poslao upitnik na preko 2.000 slučajno odabranih adresa doktora starosti do 65 godina. Više od 63 posto poslatih anketa vraćeno je natrag popunjeno, dok je prosečna starost ispitanika iznosila 49 godina.
Više od 85 ispitanih doktora smatra da religija i vera imaju pozitivan uticaj na pacijenta, dok je 6 posto izjavilo da vera često može dovesti do čudesnog izlečenja pacijenata koji boluju od najtežih bolesti.
Doktori su takođe zaključili da u 75 posto slučajeva vera može pomoći pacijentu prilikom bolesti, dajući mu snage za pozitivno razmišljanje o izlečenju, međutim oko 7 posto pacijenata zahvaljujući religiji može razviti negativne emocije kao što su krivica i nervoza, dok 4 posto pacijenata koristi religiju kako bi izbegli odgovornost za brigu o sopstvenom zdravlju.
Doktori koji su izrazito religiozni uvek će radije sagledati pozitivne strane uticaja vere na njihove pacijente i češće će izjaviti da religija ima veliki uticaj na zdravlje pacijenata i njihov oporavak.
Istraživači su opomenuli doktore da moraju biti jako pažljivi prilikom ispoljavanja sopstvenih religioznih stavova pošto oni mogu uticati na njihov rad i odnos sa pacijentima.
„Religiozni stavovi u velikoj meri će uticati na način na koji doktori reaguju na duhovnu zabrinutost svojih pacijenata“, dodao je Karlin.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 3
Pogledaj komentare