Uređenje doma

Danas ne bi trebalo da budete preki i nervozni: Narodni običaji za Svetog Luku

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju praznik posvećen Svetom apostolu Luki, poznatiji kao Lučindan.

Nedelja, 31.10.2021.

07:59

Izvor: B92

Danas ne bi trebalo da budete preki i nervozni: Narodni običaji za Svetog Luku
Foto: Wikipedia

Podeli:

Jevanđelista Luka, Grk po rođenju, pre krštenja neznabožac, jedan je od apostola. Po zanimanju lekar, bio je izuzetno obrazovan, sa velikim darom za slikarstvo. Naslikao je tri ikone Bogorodice sa Hristom koje su postale uzor svim kasnijim ikonama majke Božije, pa se smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa.

Za ime ovog sveca vezuju se mnoga lepa i zanimljiva narodna verovanja, a smatra se zaštitnikom lekarske profesije i mnogih bolnica.

Veruje se da je Sveti Luka lično poznavao Bogorodicu i da su tri ikone sa njenim likom koje je svetitelj naslikao najbliže njenom pravom izgledu. Zbog ovoga se smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa. Njegove mošti se čuvaju u Carigradu, dok se njegovo stopalo nalazi u crkvi Roždestva Presvete Bogorodice u Manastiru Kosijerevo u selu Petrovići.

Običaji na ovaj veliki praznik razlikuju se od mesta do mesta. U Bosni je ovo radosni dan za čobane, koji tada ne rade, već prave veliko veselje i puštaju ovnove da se pare sa ovcama. Takođe, na ovaj dan oni obavezno jedu cicvaru.

U Srbiji se na ovaj dan poštuje običaj opasivanja torova koncem, kako vukovi ne bi davili stoku, jer se zbog izreke "Ide Luka, evo vuka" veruje da je došlo vreme prave zime i da će vukovi uskoro početi da izlaze iz šume. Takođe, veruje se i da je na pragu sneg, pa je tako nastala izreka "Sveti Luka, sneg do kuka".

Mnogi Srbi slave Svetog Luku kao krsnu slavu. Iako je u crkvenom kalendaru obeležen crnim slovom, na ovaj dan ne bi trebalo raditi nikakve teže poslove.
Vernici Svetog Luku slave i kao iscelitelja i zaštitnika pojedinih zanata.

Po narodnom običaju danas ne bi trebalo da budete preki i nervozni jer je Sveti Luka bio blag i miran, uvek pomagao ljudima.

Kao svog zaštitnika slave ga i obrazovne ustanove, među kojima je i Akademija Srpske pravoslavne crkve za umetnost i konzervaciju.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare