Životne priče

Kada je bila devojka, nacisti su joj zabranili doktorat: Sa 102 godine ostvarila je svoj san

Godine 1938. difterija je bila vodeći uzrok bolesti širom Evrope i Amerike, a Ingeborg Rapoport, nemačka pedijatrica, odlučila je da o njoj uradi doktorsku tezu. Ali njen važan rad bio je onemogućen zbog njenog nasleđa.

Četvrtak, 09.12.2021.

15:00

Izvor: Istorijski zabavnik

Kada je bila devojka, nacisti su joj zabranili doktorat: Sa 102 godine ostvarila je svoj san
Foto: Profimedia

Podeli:

Devojka koja obećava

Ingeborg Rapoport je rođena kao Ingeborg Silm 1912. godine u Kribiju u Kamerunu, koji je u to vreme bio nemačka kolonija. Njeni roditelji Pol i Marija ubrzo su se preselili u Hamburg u Nemačkoj i poveli Ingeborg sa sobom. Otac joj je bio biznismen koji je imao konzervativna nacionalistička uverenja.

Iako su joj oba roditelja bili hrišćani, njena majka je imala jevrejsko poreklo. Ovo nije imalo uticaja na Ingeborg kao dete, pošto je odgajana kao protestantkinja, ali će to postati od presudnog značaja za njen kasniji život jednom kada su nacisti došli na vlast.

Ingeborg je studirala na Univerzitetu u Hamburgu i 1937. položila državni ispit da postane lekar. Naredne godine predala je doktorsku tezu o difteriji svom mentoru Rudolfu Degkvicu. Imala je 25 godina, a Adolf Hitler je bio kancelar Nemačke.

U intervjuu za britanski list "Independent" 2015. godine Ingeborg je govorila o tome “kako je njen tadašnji profesor pohvalio njeno istraživanje i rad na bolesti… ali iako je bio impresioniran, član nacističke partije rekao je gospođi Rapoport da to nije dovoljno i da joj nije dozvoljeno da polaže završni usmeni ispit”.

U suštini, ona je uradila sva istraživanja, ali joj je odbijen završni ispit koji joj je bio neophodan za doktorat. Reč je o usmenom ispitu na kome student brani svoje istraživanje pred relevantnim stručnjacima.

Doktorka koja ne može da doktorira

U očima nacističke Nemačke, Ingeborg je bila “mischling” – neko ko ima i arijevsko i jevrejsko poreklo. Univerzitet u Hamburgu joj je dao pismenu potvrdu da bi prihvatili njen doktorat, kojom se potvrđuje “da važeći zakoni ne zabranjuju gospođi Silm prijem na doktorski ispit zbog njenog porekla“.

Bio je ovo brutalan udarac za mladu doktorku, ali Ingeborg nije dozvolila da joj to stane na put. Godine 1938. preselila se u Sjedinjene Američke Države i, nakon stažiranja u raznim medicinskim školama, dobila je doktorat na Ženskom medicinskom koledžu u Pensilvaniji.

Nakon toga je nastavila da radi u Dečjoj bolnici u Sinsinatiju, da bi na kraju postala šefica ambulantnog odeljenja. U SAD je Ingeborg upoznala svog muža Samjuela Rapoporta. Godine 1952, kada je njenom mužu ponuđena katedra za biohemiju na univerzitetu Humbolt u Istočnom Berlinu, Ingeborg je otišla sa njim, nazad u svoju domovinu.

Ovaj potez je donekle bio motivisan i činjenicom da su Ingeborg i njen muž bili pod pritiskom zbog svojih levičarskih stavova u SAD u jelu antikomunističkih suđenja Makartija.

*ALT

Jedan uspeh za drugim

U Istočnoj Nemačkoj Ingeborg je nastavila vredno da radi i postizala jedan uspeh za drugim. Postala je saosnivač Društva za perinatologiju (akušeri koji imaju specijalističku obuku za negu rizične trudnoće). Bila je i članica saveta Evropskog društva za perinatologiju i postala je članica komiteta koji je imao za cilj smanjenje smrtnosti novorođenčadi.

Doktorka Ingeborg imenovana je za profesora neonatologije u bolnici Čeriti u Istočnom Berlinu 1969. Pre nego što se penzionisala 1973. godine, osnovala je prvu kliniku za neonatologiju u Nemačkoj.

A onda, nakon što je bila u penziji više od 40 godina, Univerzitet u Hamburgu je odlučio da je vreme da ispravi staru grešku.

Najstarija doktorka na svetu

Za većinu studenata ispit uživo može biti zastrašujući, pre svega zato što će odgovarati pred nekima od najvećih autoriteta u njihovoj oblasti. Ali u ovom slučaju, tri medicinska stručnjaka sa Univerziteta u Hamburgu otputovala su da vide Ingeborg – u njenoj dnevnoj sobi. Tamo su je, uz piće i grickalice, ispitali o poslu koji je obavila u svojim dvadesetim godinama.

Ingeborg je možda bila liderka u ovoj oblasti, ali je ipak zatražila pomoć svojih prijatelja da sazna koja su otkrića i razvoj napravljeni u oblasti difterije od ‘tridesetih. Bila je odlučna da to uradi kako treba.

Položila je ispit, a održana je i svečana dodela na kojoj joj je konačno uručen doktorat Univerziteta u Hamburgu. Imala je 102 godine i tako je postala najstarija osoba koja je ikada doktorirala.

Novinar radija SBS koji je prisustvovao ceremoniji opisao je Ingeborg kako na bini hoda “u sandalama i čarapama i sa štapom kao prava stogodišnja rok zvezda“.

Toj istoj novinarki Ingeborg je dala i kratku izjavu.

"To je bila ideja univerziteta, to nije bilo zbog mene lično. Ne treba mi više doktorska titula. Tako da nisam imala tremu, ali sam želela da to uradim zbog svih koji su imali sličnu sudbinu, verovatno mnogo goru od moje. Zato što sam ja imala sreće, a oni nisu. Za njih sam ovo uradila", izjavila je ponosna Ingeborg.

Dr Ingeborg Rapoport je preminula 23. marta 2017. u 104. godini.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare